1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Rasizam pod krinkom zaštite životinja

Nina Niebergall4. travnja 2016

Na društvenim mrežama u Njemačkoj pojavljuju se provokativni sadržaji protiv halal-mesa u trgovinama koji očito ne služe zaštiti životinja. Kritičari govore o dvoličnosti i islamofobiji.

https://p.dw.com/p/1IOia
Twitter Screenshot Identitäre Aktion Halal Challenge
Foto: twitter/IAktion

Na Facebooku je pokrenuta akcija #Halalchallenge. Taj "izazov" se naslanja na akciju "Ice Bucket Challenge" koja je u ljeto 2014. brojne ljude diljem svijeta potakla da se preliju kantom hladne vode, pune leda. Akcija je trebala upozoriti na bolest živčanog sustava amiotrofičnu lateralnu sklerozu.

Pokretači akcije Halalchallenge ne žele upozoriti na neku neizlječivu bolest nego se navodno zauzimaju za svinje. Pozivaju korisnike društvenih mreža da svinjetinu stave na police u trgovinama na kojima se prodaje halal-hrana (hrana koja odgovara islamskim propisima) te da to snime i video postave na društvene mreže te potaknu svoje "prijatelje" da učine isto.

Poznato je da muslimani koji se drže vjerskih propisa ne jedu svinjetinu. A meso drugih životinja je "halal", dakle prikladno za konzumiranje, ako se prilikom klanja životinja poštuju određena pravila. Iz životinje, primjerice, mora prilikom klanja iscuriti sva krv i životinju se ne smije ošamutiti. U Njemačkoj je, međutim, propisano da se svaka životinja prilikom klanja mora ošamutiti.

Halal-hrana u njemačkoj trgovini
Halal-hrana u njemačkoj trgoviniFoto: picture-alliance/dpa/P. Zinken

Pokretačima i sljedbenicima akcije vrlo vjerojatno nije stalo do zaštite životinja nego do ciljane provokacije muslimana. Mnogi koji podupiru tu akciju dosad nisu bili aktivni na zaštiti životinja, nego više u propagiranju desničarskih ideja. Facebook-stranica "Blog Dittmer" podržala je akciju već nekoliko minuta nakon njezinog pokretanja. Za tu stranicu, među ostalima, piše Melanie Dittmer. Ona je pokretačica protuislamskog pokreta u Bonnu "Bogida", a poznata je po svojim rasističkim i antisemitskim izjavama. Akciju je podržao i Dominik Roeseler, govornik na skupovima Pegide i suosnivač skupine "Huligani protiv salafista" (HoGeSa).

Sukob kultura u supermarketu

U međuvremenu su neki korisnici društvenih mreža postavili svoje video-uratke. Na Twitteru je ta akcija bila kratko među najkorištenijim pojmovima, pri čemu je ipak bilo uočljivo da su taj pojam koristili i oni koji su nastojali tu akciju raskrinkati kao rasističku. Facebook-stranica u međuvremenu ima više od 6.000 sljedbenika. Iako je te još uvijek manjina u svijetu društvenih mreža u Njemačkoj, ta akcija ipak pokazuje određeni potencijal zaoštravanja sukoba, koji se sad odvija u trgovinama koje nude halal-hranu.

Hrana u trgovini
Na halal-hranu se u Njemačkoj troši oko pet milijarda euraFoto: picture-alliance/dpa/L. Maillard

To su proteklih mjeseci iskusili trgovački lanci poput Rewea, Edeke i drugih na čijim stranicama u društvenim mrežama su brojni korisnici izražavali svoje negodovanje. Trgovački lanci su na to uglavnom reagirali defenzivno. Edeka je, primjerice, na neke komentare korisnika odgovorila da samo rijetke trgovine imaju meso koje je proizvedeno prema islamskim propisima. Te da osim toga ni jedan proizvod ne potječe od životinja koje su zaklane bez ošamućivanja.

Shitstorm i desničarsko huškanje

U Austriji su supermarketi Spara potpuno kapitulirali pred kritičarima u društvenim mrežama. Nakon što je jedna filijala u Beču uvela halal-meso u svoju ponudu, kupci su joj predbacili da pomaže mučenje životinja. Često se u komentarima nazirala i nesnošljivost prema muslimanima. Nakon toga je ovaj trgovački lanac na svojoj Facebook-stranici objavio: "Zbog (neutemeljenih!) predbacivanja i previše usijane diskusije na Facebooku Spar obustavlja svoj bečki test prodaje halal-mesa." Rečeno je također da se trgovački lanac uvijek držao austrijskih smjernica koje predviđaju ošamućivanje životinja. Nakon toga su uslijedile kritike s druge strane koje su Sparu predbacivale da je popustio pod pritiskom neprijatelja stranaca.

Jer, dok u međuvremenu gotovo nema supermarketa bez bogate ponude veganske hrane, hrane bez laktoze ili glutena, vrlo rijetke nude halal hranu. A to bi se vjerojatno ekonomski isplatilo. U Njemačkoj živi više od četiri milijuna muslimana koji na hranu godišnje troše oko pet milijarda eura.

Oznaka halal, osim toga, znači više od pravila prilikom klanja životinja. Hamza Wördemann iz Središnjeg vijeća muslimana u Njemačkoj nedavno je za Süddeutschen Zeitung izjavio: "Tko se hrani halal zapravo bi samo jedanput tjedno trebao jesti meso i trebao bi dobro znati u kakvim uvjetima je načinjeno njegovo jelo." Jer, etično-vjersko tumačenje pojma halal je puno šire nego što je općenito poznato. Za razliku od hrane koja je haram (zabranjena) halal označava dobru, dopuštenu hranu. A dobro znači i da se životinje ne uzgaja previše stisnute na malom prostoru, dobro znači i fer plaće, zdrave životinje i poštivanje stvorenja.