Razgovor umjesto predrasuda
7. svibnja 2019
Projekt Deutsche Wellea #Generation99 nastavljen je razgovorom sa studentima na Fakultetu političkih znanosti (FPN) u Beogradu. Susreti i razgovori s mladima iz regije posvećeni su prije svega nedavnoj prošlosti i perspektivi u odnosu na bombardiranje 1999. godine, kao i stavovima o budućnosti srpsko-albanskih odnosa.
Budućnost, a ne prošlost
Osnovnu ideju projekta studentima Fakulteta političkih znanosti objasnila je Adelheid Feilcke, voditeljica programa DW-a za Europu: „Čitava ideja je bila da se i mi na neki način uključimo u dijalog. Željeli smo pronaći mlade ljude rođene 1999. godine i čuti kako su oni kasnije saznavali što se tada događalo. Ponešto su saznavali od obitelji, susjeda, iz medija – imali su dakle samo posredne izvore – i sada hoćemo vidjeti kakav je njihov pogled na tadašnje događaje."
Studentima FPN-a, uglavnom novinarskog smjera, prikazane su snimke koje je DW napravio s mladima iz Srbije i s Kosova, u kojima su iznosili svoje poglede na srpsko-albanske odnose. Novinari iz albanske i srpske redakcije DW-a Bahri Cani i Ivan Đerković – obojica bivši studenti fakulteta na kojem su govorili – skrenuli su pažnju na brojne negativne komentare na društvenim mrežama koje su izazvali pojedini stavovi iznijeti u video zapisima.
Posebno su negativno komentirani stavovi mladih koji su pozitivno govorili o mogućnosti druženja s mladima na drugoj strani, a naročito burno su na društvenim mrežama komentirani stavovi onih mladih iz Srbije da bi Kosovo trebalo priznati i „završiti s tom pričom". Taj niz reakcija pokazuje da je etnička distanca još uvijek veoma velika i da su pred mladima brojne prepreke za normalizaciju odnosa.
Prevladavanje stereotipa
Kao bitan faktor u bliskoj budućnosti za prevladavanje stereotipa na obje strane navedeni su upravo studenti FPN-a, koji će uskoro zauzeti svoja mjesta u srpskim medijima. Ali, i tu je skrenuta pažnja da stavovi studenata nisu nužno presjek razmišljanja mladih u Srbiji jer su studenti češće dio populacije koja nije opterećena predrasudama.
Studentica Jelena Čolović tako kaže da se u njenoj obitelji pričalo o bombardiranju, ali da se nije razgovaralo o Albancima, niti je u tom smislu bilo nekih predrasuda.
Pojedini studenti dodaju da u njihovim obiteljima nije bilo loših priča na račun Albanaca ili Hrvata te da se čak razgovaralo o stradanjima Muslimana u Bosni i Hercegovini, jer su pojedini članovi obitelji porijeklom iz BiH.
Iznijet je i dojam da su mladi pomalo i umorni od priča o Kosovu, ali isto tako se primjećuje da ne postoji ni dovoljno volje za produktivni dijalog Srba i Albanaca. Mnogi studenti su također primijetili kako upravo o njihovoj generaciji postoji stereotip da su oni opterećeni stereotipima.
Kontakti koji nedostaju
Većina studenata nikada nije imala kontakte s Albancima i samo manji broj njih je imao tu priliku kroz razne programe razmjene. Kažu da su ponekad već nakon sat vremena svi zaboravili tko odakle dolazi. Kako se više puta ponovilo pitanje dojmova nakon upoznavanja s Albancima, bilo je i duhovitih zapažanja studenata, gdje pojedini kažu da imaju susjede Albance i da „kod njih ne vide neku posebnu auru" i da su „i oni ljudi od krvi i mesa".
Na osnovu reakcija koje je čitav projekt doživio na društvenim mrežama, koji je od pojedinih komentatora označen kao „NATO propaganda", Ivan Đerković ističe da se na temelju toga stekao dojam da DW uređuje osobno Angela Merkel.
Adelheid Feilcke je u tom smislu skrenula pažnju na važnost poštovanja profesionalnih standarda i prenošenja pravih informacija. „Program DW, naravno, ne može obuhvatiti sve aspekte događanja u Srbiji i regiji, ali mi pokušavamo pokazati i neku drugu stranu ili dimenziju nasuprot onoga što su predrasude ili jednostrane informacije. DW je srećom neovisan i slobodan da može raditi ovakvu vrstu projekata u čitavoj regiji", zaključuje voditeljica programa DW-a za Europu.