Republika Srpska – stečena nepravda ili stečeno pravo?

„Najveći broj Bošnjaka i Hrvata smatra da je RS stečena nepravda, dok Srbi vjeruju da je RS stečeno pravo. Takva vrsta diferencijacije vremenom će slabiti jer svima postaje jasno da treba osigurati kakvu-takvu funkcionalnost BiH za njenu integraciju u Evropsku uniju“, kaže bivši predsjednik RS-a Dragan Čavić.

Dvadeset godina nakon osnivanja RS-a, velik je stutpanj razočaranosti životnim uvjetima, ističe Čavić. „Većina je krajnje nezadovoljna i mnogi postavljaju pitanje smisla cijelog svog angažmana u ratu, posebice oni koji su ostali invalidi i rat doživjeli kao najtežu havariju. Taj gospodarsko -socijalni aspekt je danas ključni problem u RS-u“, ističe Čavić.

U političkom smislu, potvrđeno je da je RS administrativno-teritorijalna jedinica koja može osigurati dugoročnu stabilnost i rješavanje srpskog pitanja u BiH, tvrdi Čavić. „Međunarodno priznanje koje je RS dobila kao entitet u sastavu BiH svakako treba obilježiti, ali ne treba likovati jer likovanje kod drugih izaziva negativnu reakciju“, kaže Čavić.

RS je izraz volje srpskog naroda u BiH

Da bi pokazala svoj smisao, RS mora pružiti potpuna jamstva ljudskih i građanskih prava za sve stanovnike, kako bi i Bošnjaci i Hrvati shvatili da ona ne ugrožava nikoga. „S druge strane, Bošnjaci i Hrvati trebaju shvatiti da je nemoguće graditi perspektivu i budućnost BiH bez RS-a koja je izraz volje srpskog naroda“, ističe bivši predsjednik RS-a.

„Bilo kakva priča o secesiji RS-a otvara mogućnost sukoba čija se forma uopće ne može predvidjeti i nisam zagovornik takve politike. Izlazak iz daytonskih političkih okvira podrazumijevao bi nove međunarodne okolnosti i nova administrativno-teritorijalna rješenja, a nisam siguran da bi u tim novim okolnostima srpska pozicija bila dovoljno snažna“, tvrdi Čavić.

Prema Čaviću, postavljanje pitanja državne samostalnosti RS-a je populistička politika koja ima samo jedan cilj „da skrene pažnju s realnih socijalnih i gospodarskih problema“. Na ove se probleme, u sasvim drugom konktekstu, u nedjelju  (8.1.) osvrnuo i predsjednik RS-a Milorad Dodik. Poručio je da RS mora ostati mirna i stabilna „kako se ne bi dogodilo da snage koje žele njeno urušavanje ostvare svoj cilj“.

RS stabilna - u ekonomskoj katastrofi, kriminalu i korupciji

„RS treba ostati mirna, bez nekih socijalnih potresa i bez obzira na razloge, jer bi tada lešinari iz Sarajeva i međunarodne zajednice pokušali da je rasparčaju definitivno. Da RS sada uđe u destabilizaciju, to bi za njih bilo kao kada u zadnjoj sekundi neko da pobjednički gol“, rekao je predsjednik RS-a Milorad Dodik.

Politički analitičar Miodrag Živanović pak kaže da se političari iz oba entiteta sve češće pozivaju na stabilnost. „Dostignuća RS-a proteklih dvadeset godina vidim drugačije od aktualnih političara. Stanje je doista katastrofalno, kako u RS-u tako u cijeloj BiH i smiješno je što se RS i Federacija BiH natječu u tomu tko je 'stabilniji'“, kaže Živanović.

„Kad govorimo o RS-u, ona postoji samo kao stabilnost u ekonomskoj katastrofi, kriminalu, korupciji i ponižavanju svega onoga što se naziva rad i život od svojih deset prstiju. Naravno, RS postoji i kao stabilnost u stalnom jačanju jedne apsolutne rezignacije i općeg razočaranja ljudi“, kaže Živanović.

Ivanić: „U političkom smislu, najteži period RS-a je iza nas“

Komentirajući za Deutsche Welle politička i ekonomska dostignuća RS-a proteklih dvadeset godina, lider Partije demokratskog progresa (PDP) Mladen Ivanić kaže da su ključni politički izazovi RS-a iza nje i da je najteže razdoblje njenog opstanka vrijeme u kojem je visoki predstavnik u BiH bio Paddy Ashdown.

„Njegova vizija BiH nije se bazirala na Daytonu i tu očito nije bilo mjesta za RS. Nakon toga, međunarodne institucije su postale realne i mislim da danas nitko ne postavlja pitanje postojanja RS-a. Daleko veći izazovi RS čekaju na ekonomskom planu, jer je nezaposlenost velika, plaće i mirovine male, a aktualna vlast ništa ne poduzima na tom planu“, kaže Ivanić.

Predsjednik SDS-a (Srpske demokratske stranke) Mladen Bosić i još nekoliko političara iz RS-a, pozvali su da se ne zaborave „zasluge“ Radovana Karadžića i Momčila Krajišnika u formiranju RS-a. Karadžić je prvi predsjednik RS-a i njemu se u Hagu sudi za genocid i druge ratne zločine, dok je Krajišnik, bivši predsjednik Skupštine RS-a, zbog ratnih zločina osuđen na 20 godina zatvora.

Vođa PDP-a Mladen Ivanić smatra da će uloge Radovana Karadžića i Momčila Krajišnika u procesu formiranja RS-a dati povjesničari. „Sasvim je sigurno da će njihova uloga proizvoditi kontroverze. Neosporivo je da su oni dali neku vrstu doprinosa nastanku RS-a, a kakav je to doprinos bio, da li je sve moglo biti drugačije i s manje žrtava, reći će povijest“, kaže Ivanić.

RS kao plod zločina

U BiH su podijeljena mišljenja o RS-u i dostignućima ovog entiteta u proteklih dvadeset godina. Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Smail Čekić podsjeća da je u vrijeme stvaranja RS-a „ratnim zločinima promijenjena etnička slika BiH, bez čega RS ne bi bila moguća“.

 „Presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia – ICTY) i nacionalnih sudova, istraživanja našeg Instituta, ali i izvješće Povjerenstva Vlade Republike Srpske o događajima u Srebrenici u srpnju 1995. godine, potvrđuju da je RS stvorena ratnim zločinima i genocidom“, kaže dr. Čekić.

„Sva raspoloživa dokumentacija potvrđuje činjenicu da je RS genocidna tvorevina nastala na teškim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava, obilježena i natopljena uglavnom bošnjačkom krvlju te omeđena i prekrivena brojnim masovnim grobnicama i koncentracijskim logorima, a u njoj i danas legalno djeluju fašističke organizacije“, kaže dr. Čekić.

„Republika Srpska Bosna i Hercegovina“ proglašena je 9. siječnja 1992. godine, a 12. kolovoza 1992. njen naziv je promijenjen u „Republika Srpska“. Od Daytonskog sporazuma iz 1995. godine RS je bosanskohercegovački entitet koji obuhvaća 49 posto teritorija BiH. Dan RS-a  obilježava se 9. siječnja.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo

Odg. ur.: N. Kreizer