"Rješenje je sporazum Srbije i Kosova bez promjena granica"
17. travnja 2019
DW: Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron sastat će se u ponedjeljak 29. travnja sa šefovima država i premijerima Srbije i Kosova: Aleksandrom Vučićem, HashimomThacijem, Anom Brnabićem i Ramushem Haradinajem. Zašto je iznenada sazvan taj sastanak?
Johanna Deimel: Pored nekih drugih članica Europske unije, Njemačka je jedna od zemalja koje su jasno iznijele svoje mišljenje o promjenama granica koje su predložili Vučić i Thaci. Posljedice tog prijedloga predstavljale bi veliki sigurnosno-politički rizik, ne samo za Kosovo, već i za čitav Balkan. Očigledno su imale učinak jasne kritike i zabrinutost izraženi u Berlinu, kao i od strane poznatih međunarodnih ličnosti i stručnjaka.
Je li ovaj sastanak odgovor Berlina i Pariza na debatu o promjeni granica između Kosova i Srbije?
Kancelarka Merkel i predsjednik Macron ovim sastankom šalju jasan signal Washingtonu – a prije svega Bruxellesu i visokoj predstavnici EU-a Federici Mogherini. Ona ne samo da je tolerirala, već je i poticala pregovore između Vučića i Thacija. A za to nije imala ni mandat niti podršku svih 28 članica EU-a. Sve u svemu, dijalog koji se već godinama vodi u Bruxellesu nalazi se u slijepoj ulici. I pregovori Vučića i Thacija iza zatvorenih vrata malo toga su donijeli.
Mnogo bi se postiglo ako bi se sada u Berlinu dao novi impuls i ako bi se u Prištinu, Beograd i Tiranu poslala jasna poruka da cilj obje zemlje, regije i Europe može biti samo sveobuhvatni sporazum između Srbije i Kosova, bez promjena granica po etničkim kriterijima.
Treba li uopće imati velika očekivanja od ovog berlinskog susreta?
Njemačka i Francuska su pozvale na ovaj neformalni sastanak na najvišoj razini. Time te dvije države, koje su nakon razornih svjetskih ratova Elizejskim ugovorom iz 1963. okončale neprijateljstvo i započele prijateljstvo, pokazuju da su normalizacija i dobrosusjedski odnosi poslije užasnih ratova mogući i za Kosovo i Srbiju. S druge strane, pozivom u Berlin francusko-njemački tandem šalje jasan signal da je Europa, da je EU spremna i da je i dalje angažirana. I da hoće i mora sjediti za pregovaračkim stolom.
Ideja o promjeni granica još uvijek se razmatra. Postoje li neke snage koje stoje iza te ideje, koje to podržavaju?
Mislim da ideja nije sasvim potisnuta, ali je u posljednjih nekoliko tjedana izgubila zamah i snagu. Istina je da i u SAD-u i unutar EU-a postoje snage koje vrlo jasno i snažno podržavaju Vučića i Thacija. Ali postoji i otpor, ne samo u Berlinu, već i u drugim članicama EU-a. Na Kosovu je formiran pregovarački tim koji ima platformu koju podržava Parlament. Međutim što misle Vučić i Thaci – to ne znamo. Na stolu nema ničega.
Ideja je da će ovo konačno dovesti do dogovora i priznavanja Kosova.
Čvrsto sam uvjerena da teritorijalna razmjena ne bi promijenila krhku situaciju. Ne postoji „mirno etničko čišćenje", to je nepodnošljiv eufemizam. Teritorijalna razmjena je u suprotnosti s osnovnim europskim vrijednostima, s multietničkim temeljima poslijeratnog poretka nakon ratova u Jugoslaviji i na Kosovu prije 20 godina.
Dijalogu koji je do sada vođen u Bruxellesu potrebni su novi zamah, novi format i jasno definiran cilj, a to je priznavanje Kosova od strane Srbije i razvoj dobrosusjedskih odnosa, to je točno.
Kada je riječ o carinama, Haradinaj inzistira na 100 posto nameta na srpske proizvode, unatoč međunarodnim kritikama. Kuda vodi takav radikalan stav?
Točno je da se carine na srpske proizvode kao politička mjera snažno kritiziraju, ali one imaju više simboličan, nego stvarno ekonomski karakter. Po mom mišljenju to nije razlog prekida dijaloga u Bruxellesu. Ti pregovori stagniraju od ranije i nijedna strana – ni Beograd niti Priština – nisu imale nikakav interes da dijalog nastave u dosadašnjem obliku.
Pored toga, tu su i sljedeći faktori: šefica diplomacije EU-a Federica Mogherini uskoro odlazi s te funkcije, Vučić se suočava s pritiskom ulice, a na Kosovu se povećava rivalstvo između predsjednika Thacija i premijera Haradinaja. Thaci je na Kosovu prilično izoliran sa svojim razgovorima iza zatvorenih vrata s Vučićem. Haradinajeva računica je da se carinama, „strogoćom" protiv Srbije, može održati na vlasti – jer činjenica je da se većina građana, usput rečeno i srpskih građana Kosova, protive Thacijevim tajnim pregovorima i razmjeni teritorija.
Dr Johanna Deimel je neovisna stručnjakinja za Balkan. Godinama je bila zamjenica direktora Društva za jugoistočnu Europu sa sjedištem u Münchenu.