Rođeni optimist - Martti Ahtisaari
10. prosinca 2008
Početkom veljače 2007. godine Martti Ahtisaari je upravo u Beogradu predstavljao plan za rješenje sukoba na Kosovu, koji je kasnije nazvan po njemu. Pritom ga je jedna novinarka upitala, nije li pomalo frustriran. „Ah, znate, ja ću na ljeto napuniti sedamdeset godina. Kad bih bio frustriran, već odavno bih sjedio u fotelji. Mene se ne može tako lako frustrirati. Glavni tajnik mi je povjerio jednu zadaću i nju ću obaviti. I drugi rade svoj posao. Ne očekujte da ja budem frustriran. Ja sam rođeni optimist. Inače već odavno ne bih bio ovdje.“
Pozoran slušatelj i uporan pregovarač
U nastojanju da dovede do pomirenja Srba i kosovskih Albanaca Ahtisaarijev optimizam je bio podvrgnut teškoj provjeri. Gotovo godinu i pol su delegacije dviju strana uvijek iznova pregovarale u Beču. Ahtisaari je slušao i iznosio vlastite prijedloge. Ali, na kraju su sva nastojanja ostala bezuspješna. „U svom dugom životu naučio sam da ljudi, kad govore o kompromisima, najčešće polaze od toga da druga strana preuzme njihovu poziciju. To ni u ovom slučaju nije bilo drukčije.“
Na kraju je Ahtisaari po nalogu glavnog tajnika Ujedinjenih naroda počeo stavljati na papir svoj koncept za rješenje kosovskog sukoba. Bila je to neka vrsta neovisnosti pod međunarodnim nadzorom, povezana s dalekosežnom zaštitom manjina. „Cilj ovoga plana je stvoriti osnovu za stabilno Kosovo, na kojem će pripadnici svih zajednica – Albanci, Srbi i drugi – moći živjeti dostojanstveno, sigurno i gospodarski prosperitetno.“
Plan propao, ali ipak osnova Ustava
Ali, Vijeće sigurnosti uopće nije glasovalo o planu jer je Rusija bila najavila svoj veto. Umjesto toga su kosovski Albanci u veljači ove godine jednostrano proglasili neovisnost svoje države. Prvi premijer neovisnoga Kosova postao je Hashim Thaci. „Kosovo čini povijesni korak. Proglašavamo našu neovisnost u skladu s planom predsjednika Ahtisaarija.“
Puno se na Kosovu time nije promijenilo. U lipnju je prihvaćen prvi vlastiti ustav. I on se temelji na planovima Marttija Ahtisaarija.
Shodno tomu zapravo bi Uprava Ujedinjenih naroda koja se nalazi u Prištini od završetka rata 1999. godine trebala predati svoje ovlasti – s jedne strane vladi Kosova, a s druge strane Institucijama Europske unije. Osnovni konflikt i dalje je neriješen. A srpski političari na sjeveru Kosova reagirali su na odluku Odbora za dodjelu Nobelove nagrade da ove godine ta nagrada pripadne Marttiju Ahtisaariju s čuđenjem i zgražanjem.