1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Rusija ušutkala Christana Schmidta

Samir Huseinović
3. studenoga 2021

Misija EUFOR-a u BiH bit će produžena, a u rezoluciji Vijeća sigurnosti neće se spominjati OHR, niti će se visoki predstavnik obratiti ovoj instituciji, tvrde analitičari smatrajući to pobjedom Rusije.

https://p.dw.com/p/42WxZ
 Christian Schmidt
Christian SchmidtFoto: Dado Ruvic/Reuters

„Ovo je doista neslavan i ne sasvim kredibilan početak Christiana Schmidta. On je prvi visoki predstavnik kome je zabranjeno obratiti se u Ujedinjenim narodima. Ovo je nažalost i novo retoričko streljivo za gospodina Milorada Dodika, koje će on bez sumnje upotrijebiti u daljnje sijanje straha i psihoze u Bosni i Hercegovini. U međuvremenu stranci šute, a o sankcijama još ni riječi. Tako je to kad gospodin Schmidt kaže 'ja nisam Paddy Ashdown'. I sigurno nije“, kaže za DW novinar Erol Avdović, koji u New Yorku prati sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a.

Na sjednici bi u srijedu (3. 11.) trebao biti produžen mandat EUFOR-a (Europskih vojnih snaga) u BiH, ali se šef OHR-a Christian Schmidt neće obratiti članovima Vijeća kako bi predstavio svoj redovni izvještaj o stanju u BiH. To je rezultat višednevnih pregovora iza zatvorenih vrata u UN-u kojim je Rusija zapravo „dobila što je htjela“. „Moskva je praktično ultimatumom zahtijevala da se visoki predstavnik ne obrati UN-u, u zamjenu za usvajanje rezolucije o produženju mandata EUFOR-a u BiH bez njihovog veta. Tako ćemo imati novi tekst rezolucije u kojem se OHR i visoki predstavnik neće spominjati. Na kraju su izgleda i Amerikanci pristali na to, iako je izgledalo da je njihova crvena linija bila upravo zahtjev za obraćanjem Schmidta“, kaže Erol Avdović.

Zapad popustio pod ucjenom Rusije

Njemački politolog i stručnjak za zapadni Balkan Bodo Weber ističe kako je jasno da su stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a SAD, Velika Britanija i Francuska popustile pred „ucjenom Rusije". „Za odustajanje Moskve od stavljanja veta na nastavak vojne misije EUFOR-a oni su pristali na izbacivanje svake reference na OHR i visokog predstavnika u standardnom tekstu rezolucije. Svim tim nije oštećen mandat visokog predstavnika i OHR-a u pravnom smislu, ali je zato politička poruka koju šalju zapadni članovi poražavajuća i opasna s obzirom na predstojeće izazove koje najavljuje Republika Srpska (RS). Sve se to moglo lako izbjeći odvraćanjem Moskve od veta planiranjem NATO-misije kao zamjene za EUFOR, ali za to u ključnim zapadnim prijestolnicama nije bilo političke volje“, kaže Weber.

Vijeće sigurnosti UN-a
Cshmidtu nije dopušteno govoriti u Vijeću sigurnosti UN-aFoto: Loey Felipe/UN Photo/Xinhua/picture alliance

I Erol Avdović smatra da Rusima više odgovaraju malobrojne europske snage u BiH (oko 700 vojnika) od robusnih NATO-snaga koje bi mogle biti upućene u ovu zemlju u slučaju okončanja mandata EUFOR-a. „A zadovoljna je izgleda i većina od 15 članica Vijeća sigurnosti UN-a, jer su bar u pisanoj formi dobili Schmidtov izvještaj, o kojem danas imaju pravo raspravljati. To što novog visokog predstavnika neće biti ni u New Yorku, niti na video linku iz Sarajeva, izgleda da nikoga posebno ne uzbuđuje“, kaže Avdović.

Christian Schwarz-Schilling: „Ovo je pitanje spašavanja mira"

Vojno-politički analitičar Nedžad Ahatović kaže za DW da, bez obzira na ishod rasprave u Vijeću sigurnosti UN-a ili ruski veto, međunarodna vojna misija u BiH, bilo da je riječ o snagama EUFOR-a ili NATO-a, ne može biti dovedena u pitanje, jer je regulirana Daytonskim sporazumom. „Sasvim je drugo pitanje ima li u određenom trenutku političke volje da se međunarodna vojna misija u BiH osnaži dodatnim trupama, ili oslabi kao što je to do sada više puta učinjeno. Problem je što se ovakvim postupcima, ne samo ucjenom Rusije nego i prihvaćanjem ultimatuma od strane Zapada, ugrožava kredibilitet OHR-a koji bi trebao procijeniti situaciju u BiH, pa i preporučiti eventualno jačanje međunarodnih vojnih snaga u ovoj zemlji. To ojačava separatističke snage u BiH, rusku poziciju, u perspektivi i vojno prisustvo Moskve u ovom dijelu svijeta, a onda neće biti ugrožena samo BiH, nego i kompletno južno krilo NATO-a“, upozorava Ahatović.

Uoči sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, u Sarajevu boravi njemački diplomat, bivši visoki predstavnik za BiH Christian Schwarz-Schilling. On je, zajedno s predstavnicima više nevladinih organizacija, pozvao na odlučniju akciju kako bi se „spasio mir" u BiH i regiji. „Ovo je pitanje spašavanja mira“, kazao je Schwarz-Schilling upozoravajući na prijeteću ulogu Rusije. „Ono što morate shvatiti jest da se ne smije dozvoliti Rusiji da preko Srbije i RS-a uništi Europu, a to je sada ustvari na djelu. I ova borba u BiH je borba za Europu", rekao je Schwarz-Schilling. On je upozorio da se „glasovima poput Dodikovih ne smije dozvoliti da postanu isuviše glasni".

U Vijeću za provedbu mira nema veta

Ako se visoki predstavnik ne obrati Vijeću sigurnosti UN-a, onda se mora obratiti Vijeću za provedbu mira, a tamo nema veta, rekao je Schwarz-Schilling. „Tamo moraju važiti demokratski principi, a ne veto koji će ušutkati visokog predstavnika. EU mora biti jasno da takva situacija nije u skladu s ljudskim pravima ni u skladu s Poveljom koja to tretira. Moralo bi se od Vijeća za provedbu mira inzistirati da glasaju o tom Izvještaju i da ga izglasanog predaju Vijeću sigurnosti i da se traži da se visoki predstavnik poziva da objasni svoj Izvještaj", rekao je Schwarz-Schilling.

Milorad Dodik
Milorad Dodik je svjestan da ima potporu Rusije i to beskompromisno koristiFoto: ELVIS BARUKCIC/AFP via Getty Images

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt u izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a upozorava da se „BiH suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom u poslijeratnom razdoblju“. „Uporni, ozbiljni izazovi temeljima Općeg okvirnog sporazuma za mir od strane vlasti entiteta RS, na čelu s najvećom strankom u RS-u, Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koju vodi član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, ugrožavaju ne samo mir i stabilnost zemlje i regije, već – ako na njih ne odgovori međunarodna zajednica – može dovesti do poništenja samog mirovnog sporazuma“, upozorio je Schmidt.

Odcjepljenje bez proglašavanja neovisnosti

Schmidt je, također, upozorio da bi povratak „izvornom Daytonu" u režiji Milorada Dodika značio „vraćanje natrag“ čime bi se poništili ključni reformski procesi na područjima obrane, indirektnog oporezivanja i pravosuđa. „Gospodin Dodik ovaj pothvat naziva povratkom 'izvornom Daytonu', što je politički pogrešan naziv koji se temelji na pogrešnim tumačenjima Ustava BiH... Ukratko, gospodin Dodik nastoji povući RS iz ustavnog poretka uspostavljenog prema Aneksu 4 Mirovnog sporazuma i odustati od civilne provedbe Sporazuma utvrđenog Aneksom 10. To je jednako odcjepljenju (RS) bez proglašavanja“, upozorio j visoki predstavnik.

„Ako neosporno uspiju u tom pothvatu, vlasti RS bi uspostavile novi ustavni i pravni okvir kojim bi se RS izbacila iz daytonske arhitekture, posebice iz ustavnog poretka BiH, što je sinonim za secesiju. Ignoriranje ili omalovažavanje ovakvog stanja moglo bi imati opasne implikacije za regiju i šire", kazao je Schmidt.

Dodik: "Ako smo mi separatisti, on je okupator"

Nakon što su objavljeni detalji Schmidtovog izvještaja, lider SNSD-a Milorad Dodik je rekao da „visoki predstavnik nema više što tražiti u BiH“, ali da nema ništa protiv toga da Vijeće sigurnosti UN-a produži mandat EUFOR-u u BiH. „Mislim da visokog predstavnika nema i neće ga ni biti. Sve ono što bi on donosio i prijetnje da bi koristio bonnske ovlasti - neka koristi, to nema nikakvog značenja u RS-u. Ako smo mi separatisti, on je okupator“, rekao je Dodik reagirajući na izvještaj visokog predstavnika.

Članice Vijeća sigurnosti dobile su Schmidtov izvještaj u pisanoj formi i o njemu će raspravljati u srijedu (3. 11.). Erol Avdović kaže da je Schmidtov izvještaj već od petka (29. 10.) službeni dokument UN-a.