Srbija i Kosovo: dogovor da bude dogovora

Nakon što je šef europske diplomacije Josep Borrell u ponedjeljak (27.2.) u Bruxellesu zadovoljno objavio da dvojica gostiju ne žele dodatne diskusije o „europskom prijedlogu" te da je stvar uspješno završena, počelo se s analizama što je zapravo dogovoreno i na koliko čvrstim temeljima.

Europska unija objavila je manje-više isti tekst koji je prije nekoliko tjedana dospio u medije kao francusko-njemački sporazum. Kako je pojašnjeno, to bi trebao biti okvir za daljnje pregovore, ali sada valja utvrditi plan primjene – što, kako točno i kojim redom.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Albin Kurti su pak, tek što su završili sastanak s Borrellom, reporterima dali svoja viđenja koja se poprilično razlikuju. Dok je Kurti rekao da je Zajednica srpskih općina (ZSO) tek jedna, i to posljednja rečenica u sporazumu, Vučić je inzistirao na ZSO-u kao preduvjetu.

On je u utorak navečer za televizijsku postaju RTS pojasnio da Srbija hoće razgovarati o svemu, osim o priznanju Kosova i ulasku Prištine u Ujedinjene narode. Prema njegovim riječima, tih crvenih linija će se držati iako u sada prihvaćenom okviru stoji da se Srbija „neće protiviti“ ulasku Kosova u međunarodne organizacije.

Dovoljno da Španjolska ili Grčka priznaju Kosovo?

„Iako još nedostaje finalni potpis, ovo je ogroman politički uspjeh za EU, ali i za cijelu regiju", kaže za DW zastupnica u Europskom parlamentu Viola von Cramon-Taubadel, podsjećajući na napetosti tijekom posljednjih mjeseci.

Ta političarka njemačkih Zelenih uvjerena je da ovakav tekst sporazuma može uvjeriti Grčku, Španjolsku, Cipar, Rumunjsku i Slovačku da priznaju Kosovo, te da Priština i formalno krene ka EU-u.

Drugi sugovornici nisu uvjereni u tu veličinu uspjeha. „Dok sve ne bude utanačeno, ovo nije politički uspjeh. Još uvijek nije“, kaže stručnjak za Balkan Florian Bieber sa Sveučilišta u Grazu.

Bieber tekst okvirnog sporazuma vidi kao faktičko priznanje Kosova od strane Srbije, ali dodaje da je gorka pilula za Prištinu to što nema punog priznanja. „Za Kosovo je najvažniji problem blokada članstva u međunarodnim organizacijama od strane država koje ne priznaju njegovu neovisnost", rekao je on. Nejasno je i je li ovakav sporazum dovoljan da neke države podignu rampu za Kosovo, dodao je Bieber.

Nastavak pritiska

Politolog Vedran Džihić s Austrijskog instituta za međunarodnu politiku kaže da je pod „velikim znakom pitanja“ hoće li Srbija pri finalizaciji dogovora prihvatiti da Kosovo postane članica UN-a.

Džihić također očekuje daljnja natezanja oko ZSO-a kojem Kurti ne želi dati šire izvršne ovlasti plašeći se „trojanskog konja" na Kosovu. Politolog podsjeća i da odluka Ustavnog suda Kosova otežava formiranje ZSO-a.

Ostale točke sporazuma rjeđe se navode kao sporne, a radi se o priznavanju dokumenata i simbola, suradnji i razmjeni stalnih misija.

Računa se da će specijalni izaslanik EU-a Miroslav Lajčak nastaviti s diplomatskim naporima kako bi do susreta šefova država i vlada EU-a krajem ožujka sve bilo stavljeno na papir i potpisano. Do tada bi i Vučić i Kurti i dalje mogli biti izloženi političkom pritisku.

„Politički pritisak je dobar, ali potrebno je i ono što na engleskom zovu ownership. Da u jednom trenutku oni sami kažu da hoće potpisati ovaj sporazum“, zaključuje europarlamentarka Viola von Cramon-Taubadel.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu