Svim snagama protiv diskriminacije u EU-u

Agencija Europske unije za temeljna prava nastala je iz Ureda za promatranje rasizma i neprijateljstva prema strancima. Njezina zadaća je da podupire ustanove i zemlje članice EU-a u provođenju zajedničkog prava EU-a u pogledu temeljnih ljudskih prava. Od 1. lipnja 2008. direktor Agencije EU-a za temeljna prava u Beču danski je stručnjak za ljudska prava Morten Kjaerum. Na sastanku u predstavništvu Europske komisije u Berlinu raspravljao je s njemačkim stručnjacima za ljudska prava o radu Agencije.

Dodatna podrška ljudskim pravima

Osnivanje Agencije EU-a bilo je od početka pravo natezanje. Ukupno je trajalo 49 mjeseci dok Vijeće ministara unutarnjih poslova i pravosuđa nije u veljači prošle godine donijelo odluku o njezinom osnivanju. Dva su pitanja bila u središtu rasprave: koja će područja pokrivati rad Agencije i kako se može izbjeći nepotrebno "duplanje" već postojećih struktura i instrumenata na ovom području? Pronađeni odgovor predviđa sljedeće: obveze Agencije bit će ograničene, a zemlje članice i institucije EU-a u pojedinim slučajevima i na dobrovoljnoj bazi mogu Agenciju uključiti u svoje poslove. Pravnik Kjaerum već je 23 godine aktivan na području ljudskih prava i do kraja svibnja bio je direktor Danskog instituta za ljudska prava. On kaže: ''Trenutno imamo jednu razgranatu arhitekturu za ljudska prava. S jedne strane imamo Europsko vijeće s postavljenim normama i svojom aparaturom za izvješća, s druge strane sada imamo Agenciju za temeljna prava, koja će se baviti u prvom redu analitičkim poslom.''

Što je uopće EU?

Kako bi se izbjeglo duplanje, Kjaerum je napravio popis svih inicijativa i organizacija za ljudska prava. Na argument da je Agencija suvišna i nepotrebna, a da uz to već i postoji Europsko vijeće Kjaerum odgovara da je put do trenutka u kojem će u svim zemljama članicama biti osigurana zaštita ljudskih prava još dug. Heiner Bielefeldt, direktor Njemačkog instituta za ljudska prava u Berlinu, upućuje na to da je osnivanje Agencije velika prilika za Europsko vijeće i da mu Agencija ne šteti te dodaje: ''Prvo se mora uopće shvatiti što je EU, to nije samo neka labava zajednica zemalja. EU je jedan snažni entitet s vlastitim pravnim temeljima i potrebne su mu vlastite institucije koje bi branile i informirale o ljudskim pravima. Radi se o većem znanju, o komunikacijskoj sposobnosti, a ne o sudskoj vlasti, o pravobraniteljskim institucijama za građane. U normiranju zakonskih procesa, Europsko će vijeće i dalje imati glavnu ulogu.''

Antidiskriminacijske smjernice

Prvi zadatak Agencije bila je analiza provedbe antidiskriminacijskih smjernica u pojedinačnim zemljama članicama. Prema statistici EU-a, 77 posto ispitanika želi veću zaštitu od diskriminacije na području obrazovanja i pristupa uslužnim djelatnostima. Ova statistika, u kojoj je navedena i diskriminacija na temelju seksualne orijentacije, čini temelj nacrta o proširenju antidiskriminacijskih smjernica objavljenog 2. srpnja . Nacrt štiti od diskriminacije na temelju starosti, invalidnosti, seksualne orijentacije, vjere, slobode mišljenja, te diskriminacije na području zdravstva, socijalne sigurnosti i obrazovanja.

Kjaerum naglašava kako je čovjek nadišao "blame and shame", prekoravanje i posramljivanje i kaže: ''Očekuje se pitanje ili bolje rečeno odgovor na pitanje, zašto unatoč svim normama, konvencijama, raspravama, izvještajima još uvijek postoji rasna diskriminacija, nasilje nad ženama, zašto djeca još uvijek nemaju svoja prava, a pravo na privatnost se još uvijek ne poštuje? Agencija na svim tim područjima može analizirati kako utječe pravo EU-a i provođenje tog prava u pogledu na Povelju Ujedinjenih naroda.''

Što će donijeti budućnost?

Na duge staze Agencija bi se treba razviti u europski stručni centar za temeljna prava. To će, uz aktere iz civilnog društva, ovisiti i o političkoj volji ustanova EU-a i zemalja članica. Članice su te koje će odlučiti hoće li Agencija biti dobrovoljno uključena u veliki broj političkih područja. Što se tiče Stefana Kesslera, predsjednika Upravnog odbora njemačkog ogranka amnesty internationala, djelokrug Agencije mora biti proširen. Agencija bi trebala djelovati i npr. kod rasističkih ispada od strane policije. ''Ono što bi na kraju godine rado htio vidjeti jesu precizne preporuke, precizni prijedlozi zemljama članicama i institucijama EU-a na što se tiče ljudskih prava osjetljivim političkim područjima, koja su navedena u programu Agencije. Posebno na području azila i izbjeglica, ali i na području zaštite baze podataka i privatnosti. Trenutno je na tom području puno toga na kocki i to zbog nacionalnih politika. Ovdje bih na kraju godine ili iduće godine, rado htio precizne izjave i prijedloge od strane Agencije'', kaže Kessler.

Već prije osnivanja Agencije za temeljna prava zemlje članice EU-a dogovorile su u prosincu 2006. da će krajem 2009. pregovarati o proširenju njezinih obveza i ovlasti.