Tko ima za sladoled?
23. ožujka 2024
Koncern Unilever stoji iza čitavog niza brednova industrijskog sladoleda: Magnum, Ben & Jerry's, Cornetto, a tu je i nekad njemačka legendarna marka sladoleda Langnese. No koncern je nezadovoljan prometom u tom sektoru: čitav Unilever je prošle godine ostvario promet od 59,6 milijardi eura, ali sa sladoledom je to bilo još samo 7,9 milijardi.
No problem je i sa čitavim sektorom industrijskog sladoleda: svjetska cijena jednog od glavnih sastojaka – šećera je u ožujku 2021. bila oko 14 eurocenta da bi prošle jeseni bila čak 26 eurocenta. A onda je tu i križarski pohod političara protiv šećera i slatkiša „nezdravog“ za mališane.
Jer upravo je osnivač hamburške tvrtke, Karl Rolf Seyferth koji je otkupio naziv Langnese od tamošnjeg proizvođača biskvita pokazao način kako se sladoledom zarađuje novac: upravo je ta tvrtka 1935. njemačkom tržištu ponudila nešto neviđeno i što je osnivač vidio u Danskoj – sladoled na štapiću. Povrh toga, ta njegova „zamrznuta lizaljka“ je koštala 10 pfeninga tako da je već istog ljeta prodao više od 1,5 milijuna komada.
Eto ti za sladoled!
Vlasnici su se mijenjali, ali Langnese se dugo vremena trudio u ponudi imati i sladoled po cijeni kovanice koju će vjerojatno mnogi mališani moći izmoljakati od roditelja. Sve do uvođenja eura je i za 1 DM čak postojao određeni izbor sladoleda. No ta vremena jeftinoće su daleko za nama.
Britanski koncern Unilever je objavio kako će se usredotočiti na četiri područja gdje se danas očito bolje zarađuje: to je Beauty and Wellbeing sa brendovima kao što su Dove i Vaseline, Personal Care gdje su mu uzdanice brendovi Axe i Rexona, dobro ide i sektor Home Care – sredstava za čišćenje kao što su Domestos i Cif, a tu ostaje i sektor Nutrition jer je Unilever vlasnik i brenda Knorr. Reforma će se provesti do godine 2025. a to će značiti i nestanak oko 7.500 radnih mjesta. Tu odluku britanskog koncerna su pozdravili i na burzama rastom vrijednosti njenih dionica.
No britanskom koncernu njemačko tržište sladoleda nije toliko značajno jer su Nijemci tek u donjoj ljestvici europskih sladoljubaca: po podacima Statista su 2021. oni polizali samo 3,44 kilograma sladoleda. Tu je i Hrvatska daleko naprednija sa 9,53 kilograma a zanimljivo da europski rekorderi u gutanju sladoleda nisu niti Italija (6,9 kg), niti Francuska (žalosnih 4,56 kilograma). Tijesno i žestoko nadmetanje se vodi između Belgije (15,66 kg), Portugala (15,82 kg) i ipak europskog rekordera te godine: Poljske gdje je po glavi stanovnika polizano 15,92 kilograma sladoleda.