Vojna industrija – razlaz Njemačke i Francuske?

Francuski ministar obrane Sébastien Lecornu je pozvao svog njemačkog kolegu Borisa Pistoriusa u Evreux, gradić koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverozapadno od Pariza. To je mjesto puno simbolike, jer u njemu suradnja dvije zemlje funkcionira onako kako inače desetljećima obećavaju političari na prigodnim svečanostima.

Tu je smještena francusko-njemačka vojna postrojba za zračni transport. Za razliku od njemačko-francuske kopnene brigade u kojoj su pojedine postrojbe nacionalno odvojene, u Evreuxu na transportnim avionima lete mješovite posade, a na zemlji su također mješoviti timovi. Njemačka i Francuska su 1963. potpisale Jelizejske ugovore o vojnoj suradnji, a u mjestu susreta francuskog i njemačkog ministra obrane ta suradnja je uzorna.

Brojni neostvareni njemačko-francuski projekti

Ali suradnja u vojno-industrijskoj oblasti je daleko od idilične. Industrijska rivalstva i različiti politički interesi opterećuju njemačko-francuski projekt tenka MGCS. A to je prestižan projekt francuskog predsednika Macrona. On je u srpnju 2017. bio tek nekoliko meseci na vlasti kada je s tadašnjom njemačkom kancelarkom Angelom Merkel sastavio listu zajedničkih vojno-industrijskih projekata tešku 100 milijardi eura.

Na njoj je bio novi borbeni avion FCAS, mornarički izviđački avion, borbeni dron kao i ovaj tenk. Planirano je da novi tenk nazvan Main Ground Combat System (MGCS) od 2035. zamjeni francuski tenk Leclerc i njemački Leopard 2.

Pariz ili Berlin? Spor oko liderstva

Razvojne troškove dijele Pariz i Berlin, a Njemačka rukovodi projektom. Francuska je glavna u projektu brorbenog aviona FCAS. Tenkovski sistem MGCS razvija holding KNDS, s njemačkim i francuskim financijskim sudjelovanjem. Otkako se 2019. u projekat uključio i Rheinmetall, francuska strana se žali na dominaciju Nijemaca. Ali sada bi se  projekt mogao otvoriti i za druge države. Italija i Nizozemska su već zainteresirane za promatrački status.

Jacob Ross iz "Njemačkog društva za vanjsku politiku” kaže da je to ofenzivno traženje izlaza. Prema njemu i promjena rokova – tenk bi bio spreman tek 2040. – govori o takvom načinu razmišljanja. "Ali to nije proboj za projekt”, dodaje Ross napominjući da se Francuska i Njemačka u Evreux nisu dogovorile oko spornih pitanja.

Različiti planovi za tenkove

Sporno je glavno oružje koje bi bilo ugrađeno u MGCS. Njemački vojno-industrijski koncern Rheinmetall favorizira top od 130 milimetara, francuski koncern Nexter insistira na svom proizvodu kalibra 140 milimetara. Tko se nametne sa svojim proizvodom, određivat će desetljećima standard u NATO-u. Susret njemačkog kancelara Scholza i francuskog predsjednika Macrona ovog ljeta nije donio pomak.

Prethodnih tjedana su glavni stožeri u Berlinu i Parizu sastavljali listu svojih potreba, a oba ministra su te liste potvrdili u Evreuxu. Do prosinca će se preispitivati u kojem će sektoru tenkovskog sistema glavnu ulogu preuzeti Francuska, a u kojem Njemačka.

Posljedice rata u Ukrajini

U prošlosti je napredak sprječavala činjenica da dvije zemlje imaju različite strateške ciljeve, a njihove firme različite interese. Poslije ruskog napada na Ukrajinu, potražnja za njemačkim tenkovima Leopard 2 doživjela je bum. Njemački proizvođači su htjeli odgovore na potražnju brzim usavršavanjem tenka.

Na susretu u Francuskoj oba ministra su naglasila da države koje naručuju naoružanje definiraju točno što žele, a ne vojna industrija. Francuska inisistira na potpuno novom tenkovskom sustavu koji bi pored klasičnih osobina raspolagao elektromagnetnim i laserskim naoružanjem, kao i mogućnošću da se preko umjetne inteligencije uključi u umreženu borbu. Tenkove s posadom bi mogla pratiti autonomna oklopna vozila.

Teži li njemačka većoj moći?

Za sada je bilanca njemačko-francuske inicijative u industriji naoružanja skromna. Odustalo se od zajedničkog mornaričkog patrolnog aviona, Njemačka kupuje američke avione. Berlin je čak odustao i od zajedničkog borbenog helikoptera „Tigar".

Élie Tenenbaum radi za analitički centar IFRI u Parizu. Ona kaže da je njemačka „smjena epoha“ dovela do promjene odnosa moći. Prema njoj, Njemačka je pod Olafom Scholzom odlučila postati pogonska snaga u europskom krilu NATO-a. „Njemačka hoće – kao i u europskoj proturaketnoj obrani – sarađivati s nizom manjih europskih nacija. U toj formaciji nema mjesta za Francusku", kaže Tenenbaum.

Simboli nisu dovoljni za vojno-industrijski projekt

Pistorius je naglasio svoju ljubav prema Francuskoj koja ne počiva samo na turističkim posjetima. On je studirao na Katoličkom sveučilištu u Angers. I njegov francuski domaćin je srdačno govorio o odnosima s njemačkim kolegom.

Pitanje je da li će ovakvom srdačnom simbolikom biti spašen od propasti projekt težak nekoliko milijardi eura. Moguće je da će ga oba parlamenta na kraju sahraniti. Zastupnici, naime, moraju odobriti svaku narednu investiciju u taj projekt, a kritika je sve glasnija i u Bundestagu.

U francuskom parlamentu Macronu treba i podršku opozicije, koja je izuzetno kritički raspoložena prema projektu MGCS. Međutim, odustajanje od projekta neće ići bez kolateralne štete. Tako barem misli poznavatelj francuskih prilika Ross. „Ako MGCS propadne, onda će to značiti kraj i za borbeni avion FCAS. To je Bundestag jasno odlučio. Za Macrona bi to bio gubitak obraza, koji bi opozicija na odgovarajući način iskoristila".

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu