Vrhunska tehnologija "Made in China" u Hannoveru

Dosadašnji nastupi kineskih tvrtki na sajmovima u Njemačkoj često su donosili i mnogo posla za službenike carine. Bilo da se radilo o informatičkom sajmu CeBit ili tek o sajmu igračaka u Nürnbergu, redovito su carinici, na zahtjev odvjetnika njemačkih tvrtki, plijenili čitave kamione robe koje su bile tek jeftine kopije zapadnih proizvoda.

Demonstracija kineske tehnologije

Na ovogodišnjem industrijskom sajmu u Hannoveru Kina je odlučila pokazati kako su takva vremena okončana i kako će ubrzo doći doba kada će Zapad opet "posuđivati" tehnologiju iz Kine, baš kao što su nekad od tamo donijeli barut, porculan ili svilu. Zato je u Hannover došlo čak 600 tvrtki iz Kine i ovaj se sajam smatra najvećom prezentacijom kineskih tvrtki vrhunske tehnologije - izvan granica te zemlje.

Njemačka nije izabrana slučajno kao pozornica za takvu predstavu kineske tehnologije i tu nije samo riječ o uljudnosti prema njemačkoj kancelarki koja je, zajedno s kineskim premijerom Wen Jiabaoom otvorila sajam u Hannoveru ove nedjelje (22.4.) Jer Kina, smatraju stručnjaci poput Martina Reitza, direktora njemačkog investicijskog sektora financijske kuće Rotschild, se strogo drži svojih "petoljetki".

Sve po "voznom redu"

U prethodnom razdoblju je glavni cilj Pekinga bio osigurati svoju stratešku bazu sirovina i teške industrije. Slijedeća petoljetka predviđa da do 2015. Kina prestane biti tek "tvornička hala" planete, nego da krene u osvajanje novih tehnologija, modernih materijala, biotehnologiju, informatičku tehnologiju - i ono što je tema i ovogodišnjeg sajma u Hannoveru, alternativne energije i pogoni.

Kina želi ostvariti taj cilj i uz pomoć njemačkih tvrtki. Već i do sad je Kina uspijevala gotovo sve svjetske tvrtke koji proizvode u toj zemlji "uvjeriti" na suradnju u kojoj je gotovo nesmetano tekla zapadna tehnologija u kineska poduzeća, ali sada sve više kineskih poduzeća kupuje čitave njemačke tvrtke koje su joj zanimljive s njenim tehnološkim rješenjima. "Kupovali bismo i američke tvrtke", izjavio je direktor kineskog proizvođača građevinskih strojeva Sany, Xiang Wenbo koja je nedavno kupila njemačku tvrtku Putzmeister. "Ali Amerikanci, kad se radi o prodajei vrhunske tehnologije Kini, uvijek strahuju da ćemo time početi proizvoditi moderne avione, tenkove i topove i njime napasti Ameriku."

Ekspresne prodaje njemačkih tvrtki

S njemačkim tvrtkama takvih bojazni nema i neke njemačke tvrtke su impresionirane žustrinom kojom Kinezi ispunjavaju partijske ciljeve "petoljetke" - i naravno, vlastite poslovne ciljeve. Tako je od prvog telefonskog poziva njemačkom proizvođaču specijalnih pumpi za beton Putzmeister pa do potpisa kupoprodajnog ugovora vrijednog 360 milijuna eura je prošlo ravno - 32 dana! Ali time je kineski Sany zapravo postao prvi kineski koncern koji je u svom sektoru, i opsegom i tehnologijom, postao najznačajniji proizvođač specijaliziranih strojeva za građevinu na čitavom svijetu.

Kriza u Europi Kinezima svakako pomaže u ispunjavanju cilja postati velesilom u vrhunskoj tehnologiji. Bilo da je riječ o solarnoj tehnologiji gdje se njemačke tvrtke muče s prevelikim kapacitetom i manjim državnim potporama (tako je kineski LDK kupio njemački Sunways), proizvođačima dijelova za automobile (specijalna ljevaonica KSM je postala vlasništvom kineskog državnog koncerna Citic ili prodaja njemačkog proizvođača brava za automobile Kiekert kineskom Lingyunu), njemačke tvrtke vrhunske tehnologije sve češće postaju vlasništvo Kineza.

"Bolje Kinezi nego - hedge fond!"

Među zaposlenima u Njemačkoj je isprva vladao golemi otpor akviziciji iz Kine. Doista, isprva se kupnja srednjoročno svodila na uzimanje tehnologije i zatvaranju pogona u Njemačkoj. Ali u međuvremenu su se i Kinezi naučili kako je bolje da njemačke tvrtke ostavljaju da posluju kako su i prije poslovale, slijedeći staru - europsku poslovicu: ako želite jabuku, glupo je posjeći stablo da bi se došlo do ploda. Mnogo je mudrije ubirati jabuke svake godine. Utoliko su i njemački sindikati uvidjeli kako je kineski vlasnik često bolje rješenje nego kojekakvi investicijski fondovi iz Amerike kod kojih se doista ne radi ni o čemu drugom, nego ubrati što veću dobit u što kraćem vremenu.

A za kupnju u Europi i u Njemačkoj je "ovo prilika koja se ukazuje jednom u 1000 godina", izjavio je i savjetnik kineske vlade Zheng Xinli. S obzirom na poteškoće u Europi, tržišna vrijednost 50 najvećih njemačkih tvrtki je samo prošle godine opala za 318 milijardi eura. S druge strane, Kinezima je jasno da će ih težnja za vrhunskom tehnologijom i koštati - ali Peking tu ne želi cjepidlačiti. U navedene sektore vrhunske tehnologije, zajedno s privatnim investitorima kineska vlada u ovoj petoljetki želi uložiti - 1,7 bilijuna dolara (1.300.000.000.000 eura !) Utoliko i stručnjaci smatraju kako je tek pitanje vremena kada će i prva njemačka tvrtka izlistana među najveće u indeksu DAX (Njemački burzovni indeks) postati - kineska.

Autor: Anđelko Šubić (dpa)

Odg. ur.: Nenad Kreizer