Wikipedia: 20 godina online-enciklopedije
15. siječnja 2021
Kada je 15.1.2001. utemeljio Wikipediju, zajedno s Larryjem Sangerom, Jimmy Wales vjerojatno nije mogao ni sanjati da ćebesplatna online-enciklopedija jednoga dana imati više od 50 milijuna članaka, koliko ih danas postoji. Wikipedia je trenutno jedna od 20 globalno najpopularnijih web-stranica, i to još uvijek bez komercijalnog karaktera. Wales je prije točno dva desetljeća sročio prvi članak na engleskom jeziku i pozdravio – kako je to i običaj među programerima – svoje čitatelje riječima „Hello World".
Samo njemačka „sekcija" Wikipedije danas obuhvaća više od 2,5 milijuna enciklopedijskih članaka, te zauzima četvrto mjesto na rang-listi najzastupljenijih jezika. Upravo je njemačko „izdanje" pokrenuto kao prvo „strano", nakon engleskog – u ožujku 2001. Nijemci dnevno pregledaju oko 15 milijuna stranica. Najstarija verzija nekog članka (koja još uvijek postoji) na njemačkoj Wikipedijibavi se uzgred jednom temom koja je upravo aktualna u pandemiji koronavirusa – radi se o jednom molekularno-biološkom postupku koji je poznat pod skraćenicom PCR.
Što sve treba znati o online-enciklopediji?Mi smo izdvojili osam najvažnijih stvari!
1. Što znači "Wikipedia"?
Ime „Wikipedia" se sastoji od dva pojma. „Wiki” na havajskom znači „brzo”. A "Encyclopedia" je engleska riječ za „enciklopediju". Ime platforme sugerira zapravo da korisnici Wikipedije mogu na toj online-enciklopediji brzo pronaći tražene informacije.
Danas se pod pojmom „Wiki” podrazumijeva ustvari web-ponudu koju svatko może koristiti, besplatno i na jednostavan način, nije potrebno nikakvo prethodno znanje. Iza svakog leksikografskog članka skriva se jedna „web-stranica”, a sadržaje koji se tamo nalaze može se čitati ili obrađivati, odnosno mijenjati - direktno u browseru. Cilj je pritom često da se iskustva i znanje skuplja „zajedničkim snagama", odnosno ciljnoj skupini stavi na raspolaganje na lako razumljiv način.
2. Kako nastaje besplatni online-leksikon?
I to je upravo temeljno načelo Wikipedije, svatko może sudjelovati u „izgradnji” enciklopedije. Članke u pravilu ljudi pišu volonterski, bez naknade. Oko 3,6 milijuna koji imaju status „suradnika" je prijavljeno samo na njemačkoj „sekciji" Wikipedije, smatra se da je još uvijek aktivno njih oko 20 tisuća. Veliki broj ljudi koji sudjeluju u kreiranju sadržaja ne kaže ipak ništa o kvaliteti sadržaja. Zato se stalno poboljšava sustav kontrole članaka. Posebno su stroga pravila upravo njemačke „Wikipedia-community".
Ali ipak sve manje je dragovoljaca koji u svemu tome žele sudjelovati – volonterski. Kolaju priče o vrlo lošoj atmosferi koja vlada među suradnicima, i administratorima i volonterima. Johannes Weberling, odvjetnik specijaliziran za medijsko pravo i počasni professor na Europskom sveučilištu Viadrina u Frankfurtu na Odri u izjavi za NDR kaže da je ona "katastrofalno loša”. Weberling je jedan od utemeljitelja „Wiki-Watch", radne skupine koja se bavi analizom kvalitete online-leksikona.
Vlasnik Wikipedije je Wikimedia Foundation, Wales je svojedobno toj zakladi poklonio svoju enciklopediju. Ona je u potpunosti bez reklama, financira se isključivo preko donacija, iz kojih se pokrivaju i troškovi infrastrukture, odnosno plaća programere. Zaklada godišnje bilježi oko 120 milijuna dolara prihoda.
3. Koji su jezici najviše zastupljeni?
Listu jezika s najvećim brojem članaka predvodi engleski (6,1 milijuna). Na drugom i trećem mjestu su, pomalo iznenađujuće, relativno mali jezici: cebuano, jezik koji na Filipinima govori oko 18 milijuna ljudi, je na drugom mjestu – a na trećem švedski.
Razlog zbog kojeg ima relativno puno članaka na ta dva mala jezika je vjerojatno činjenica da cebuano i švedska „sekcija” sadrže i članke koje se kreira automatski, odnosno poluautomatski. Kad bi se u obzir uzelo samo one članke koje napisu stvarni autori, onda bi njemačka Wikipedia bila na drugom mjestu.
4. Je li Wikipedia baš u svakoj zemlji dobrodošla?
Činjenica je da se u nekim zemljama cenzurira slobodno raspoloživo znanje. Wikipedia je u nekim državama već bila blokirana. U Turskoj ili u Kini tamošnji korisnici godinama nisu imali pristup platformi, u Iranu je duže vrijeme bila blokirana kurdska verzija, a i uzbečka jedno vrijeme nije bila dostupna.
Rusija trenutno radi na razvoju vlastite alternative američkoj Wikipediji. Sudeći po navodima ruskih medija za taj projekt već postoje i odgovarajuća financijska sredstva.
5. Koliko je dokumentirano znanje doista sveobuhvatno?
Sudeći po statistikama Wikipedije, samo njemačka sekcija bi u tiskanom izdanju obuhvatila (bez fotografija) 1471 svezak. Za „smještaj” tog materijala bilo bi potrebno osam regala za knjige – kad bi u svaki regal stało oko 200 knjiga. OK, jedan regal ne bi bio potpuno pun…
6. Zamjenjuje li Wikipedia knjige?
Tiskane enciklopedije polako nestaju. Već 2012. je "Encyclopaedia Britannica" objavila da će ubuduće izlaziti samo u digitalnom izdanju. I njemački „Brockhaus” je 2014. „preselio” u digitalne sfere. Wales kaže da se Britannica na taj potez nije odlučila isključivo zbog Wikipedije, već i zbog Microsoftovog leksikona "Encarta", zbog te dvije platforme se Britannica našla u problemima – jer se jednostavno nije razvijala u skladu s duhom vremena. Wales je u jednom intervjuu za DW 2017. rekao kako ipak žali zbog toga što takve institucije nestaju:
Dodao je ipak kako ne vjeruje „da Wikipedija zamjenjuje knjige ili temeljite, iscrpne tekstove. Ona ih nadopunjuje. Upravo na isto način na koji Britannica i Brockhaus nikada ne bi mogli nadomjestiti Shakespearea. Naravno da se może čitati dodatne informacije o Shakespeareu, ali se mora naravno prihvatiti i samog njegovog teksta.” Wales je osim toga pojasnio kako i knjige i Wikipedia imaju zajednički cilj: prosvjetiteljstvo.
7. Koliko je Wikipedia uopće "neutralna"?
Wikipedia sama sebe naziva „slobodnom enciklopedijom”. Ali koliko su članci doista slobodni u kontekstu enciklopedije koju teoretski svatko može sukreirati? Koliko je u toj konstelaciji uopće moguće govoriti o „neutralnosti” članaka? Martin Rulsch, suradnik njemačke podružnice Wikimedije, i čovjek koji već godinama volonterski surađuje na platformi, za DW kaže: „Mislim da istina i neutralnost ne postoje. Ali cilj Wikipedije je maksimalno se približiti tim stvarima, ustvari stremiti ka njima. A u situaciji kad ne postoji samo jedan neutralni aspekt, onda barem predstaviti više različitih stajališta.”
8. Najveća greška u povijesti Wikipedije?
Što više pažnje neka tema dobije, veća je i vjerojatnost da je članak o toj temi dobre ili vrlo dobre kvalitete. Greške, ako ih ima, vrlo brzo upadnu nekome u oko. Dugo se čekalo na korekciju jedne male, ali velike greške o rijeci Rajni – ona nije duga 1320 kilometara, već „samo 1230.
Puno veća je bila greška s engleskog izdanja Wikipedije, i u tom se slučaju je ona relativno kasno korigirana. Jedan njemački koncentracijski logor u Varšavi je 15 godina bio predstavljen kao „logor za uništavanje” – što je bila pogrešna tvrdnja.