Zapadnom Balkanu trebaju radna mjesta i perspektiva

Čak 71 posto mladih iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova i Albanije razmišljaju o napuštanju domovine. To je u lipnju objavio „Balkan Barometar" Regionalnog vijeća za suradnju, inicijative za političku koordinaciju suradnje zemalja jugoistočne Europe.

U fokusu je perspektiva mladih

Bio je to razlog da Njemačka, koja u ovom trenutku predsjedava EU-om, fokus svoje balkanske politike usmjeri na perspektive mladih generacija u jugoistočnoj Europi.

Cilj Europske unije nije zaustavljanje migracije, precizirao je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas u srijedu na otvaranju virtualne Konferencije o demografiji i mladima na zapadnom Balkanu. Jer, svi slični pokušaji u posljednjih 30 godina su propali, istaknuo je njemački ministar.

„Ali, mi ne možemo zatvarati oči pred odljevom mozgova sa zapadnog Balkana", naglasio je političar njemačkih socijaldemokrata. Kako bi se to zaustavilo, Maas se zalaže za strategiju u tri koraka: investiranje u budućnost, suočavanje sa sukobima iz prošlosti i perspektivu punopravnog članstva u EU-u svih zemalja zapadnog Balkana.

Ne radi se samo o novcu

Kako bi se zapadni Balkan učinio atraktivnijim, Europska unija je na raspolaganje stavila oko devet milijardi eura. Ovim novcem bi se, prije svega, trebala podržati mala i srednja poduzeća. „To će stvoriti radna mjesta, poboljšati šanse za obrazovanje i participaciju", izjavio je europski povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi na jednom panelu s predstavnicima zapadno-balkanskih zemalja.

Ali, nije samo slab ekonomski razvoj taj koji mlade ljude tjera na odlazak u zemlje Europske unije. U jednoj studiji zaklade Friedrich Ebert iz 2019. godine navode se razlozi zbog kojih mladi emigriraju: korupcija, nepotizam i nedostatak jednakih šansi.

Europska perspektiva

Najbolje rješenje za sve probleme je, prema općem mišljenju, da se nastavi u pravcu priključenja EU-u. Ministar Maas je na konferenciji još jednom obećao da će konačno službeno otvoriti davno obećane pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. „Prije kraja njemačkog predsjedavanja EU-om želimo sa Sjevernom Makedonijom održati prvu konferenciju o pristupanju EU-u. A ako okolnosti to budu dopustile, i s Albanijom", rekao je Maas.

Druge zemlje poput Srbije i Kosova bi se prvo morale osloboditi „duhova prošlosti", kako bi u tom smislu postigle napredak. U pogledu briselskih pregovora između ove dvije zemlje, njemački ministar zahtijeva da se što je moguće prije postigne sporazum. „Što prije počnete s tim, utoliko će se brže otvoriti EU-perspektive za Kosovo i Srbiju." Isto vrijedi i za Bosnu i Hercegovinu, koja je i 25 godina nakon Daytona etnički podijeljena zemlja.

Mladi žele riječ

Predstavnici mladih generacija iz država zapadnog Balkana, koji su govorili na konferenciji, zahtijevaju pravo na suodlučivanje. „Želimo da se čuje naš glas", naglasila je Egzona Bokshi s Kosova, koja se u svojoj zemlji angažira za zapošljavanje i jednake šanse mladih. Međutim, mladi u njenoj zemlji polako gube nadu da će Kosovo ući u Europsku uniju.

Ministrica vanjskih poslova Kosova Meliza Haradinaj je podsjetila da je Kosovo jedina zemlja na kontinentu čiji građani ne mogu putovati u članice Unije bez vize. Ona je zatražila od EU-a da to konačno promijeni. 

Trodnevnu konferenciju (28.10. - 30.10.) organizirali su Društvo za jugoistočnu Europu zajedno s Aspen institutom iz Berlina i ona je dio službenog programa njemačkog predsjedavanja EU-om.