Islamskom centru Hamburg prijeti zatvaranje
13. studenoga 2022
Hamburška Služba za zaštitu ustavnog poretka već duže vrijeme ima u fokusu Islamski centar Hamburg (IZH) i klasificira ga kao ekstremističku organizaciju i ispostavu Teherana. No IZH je postao tema njemačke politike tek u vezi s najnovijim zbivanjima u Iranu. Savezna vlada sada sankcijama želi izvršiti veći pritisak na vlast u Teheranu, koja već tjednima koristi nasilje protiv demonstranata.
Bundestag je srijedu (9.11.) raspravljao o politici prema Iranu. Prihvaćen je i zahtjev vladajuće koalicije (SPD, Zeleni i FDP) kojim se poziva "da ispita može li se i kako zatvoriti 'Islamski centar Hamburg' kao čvorište operacija iranskog režima u Njemačkoj". Za oporbu (CDU/CSU) taj zahtjev dolazi prekasno. Zastupnik CSU-a Thomas Erndl je u raspravi rekao: "Situacija je jasna, tu ne moram ništa provjeravati." Prema njegovim riječima, zatvaranje bi "također poslalo signal onima koji ovdje, u našoj zemlji, šire mržnju i netrpeljivost; jer tom zločinačkom režimu moramo pokazati jasne granice na svim područjima".
Krovna šijitska organizacija ne želi snositi odgovornost za Iran
Upravo ta veza koju političari vide između onoga što se događa u Iranu i IZH-a smeta Mohamedu Ale Hoseiniju. On je predsjednik Islamske zajednice šijitskih organizacija u Njemačkoj (IGS), koja također zastupa i IHZ. On kaže za DW: „Ono što se ne smije događati je da Služba za zaštitu ustavnog poretka svake godine od 1993. podgrijava optužbe i insinuacije, a sigurnosne službe ne poduzimaju ništa, te da se tek sada, s demonstracijama u Iranu, odjednom osjeća potreba da se IZH zatvori. To je za nas aktivizam protiv šijitskih muslimana ovdje u Njemačkoj." On sve to vidi kao "napad na šijitsko prakticiranje religije".
Sila koja se primjenjuje protiv žena u Iranu kako bi se pridržavale određenih pravila oblačenja je "nespojiva s našim razumijevanjem vjerskih sloboda", piše Hoseini na web-stranici ove zajednice, te naglašava: „Za nas, kao krovnu organizaciju, iranska politika nije relevantna", potkrijepivši to činjenicom da samo mali dio članova zajednice zapravo potiče iz Irana.
Zamjenik čelnika IZH-a protjeran iz Njemačke
No, IZH je također kritiziran i neovisno od postupaka iranske vlade protiv demonstranata. Početkom studenoga zamjenik čelnika IZH-a Sejed Mousavifar protjeran je iz Njemačke zbog podrške terorističkoj organizaciji. „Svatko tko dokazano podržava terorističke organizacije ili financijere terorista predstavlja ozbiljnu prijetnju našoj sigurnosti i nema što tražiti u Njemačkoj", rekao je tada hamburški senator unutarnjih poslova Andy Grote (SPD). Prema podacima sigurnosnih vlasti, Služba za zaštitu ustavnog poretka u Hamburgu raspolaže informacijama da je Mousavifar održavao veze s dvjema organizacijama za prikupljanje donacija, a koje djeluju u okviru islamističko-šijitske terorističke organizacije Hezbollah.
Optužbe protiv IZH-a nisu ništa novo. Predsjednik stranke Zeleni Omid Nouripour je još prije nekoliko mjeseci pozvao na zatvaranje ovog centra, opisujući ga kao "najvažnije špijunsko gnijezdo iranskog režima u Njemačkoj".
Stručnjak za islamizam i psiholog Ahmad Mansour 18. listopada je na Twitteru objavio da je IZH u Njemačkoj „najvažnije špijunsko gnijezdo režima" i "suorganizator antisemitskog Dana Al-Qudsa".
Berlinski ogranak Američkog židovskog odbora (AJC) pobrinuo se za izdavanje brošure posvećene IZH-u. Njegov direktor Remko Leemhuis u predgovoru je napisao kako nema sumnje da je IZH „želio nastaviti sa širenjem antisemitske, islamističke, homofobne i ženomrzilačke državne doktrine 'Islamske Republike Iran' u Njemačkoj i cijelom EU-u; susretljivi i prijateljski nastupi njegovih predstavnika na interkulturalnim ili međureligijskim manifestacijama ne mijenjaju ništa po tom pitanju." Vlasti Hamburga trebaju prekinuti svaku suradnju s IZH-om, zahtijeva Leemhuis.
Samo vjerska organizacija ili i propagandni centar?
Ale Hoseini iz krovne šijitske organizacije IGS u razgovoru za DW odbacuje te optužbe: "Mi smo vjerska zajednica koja ovdje djeluje u skladu s Ustavom." IZH, dodaje on, "nikada nije imao političku orijentaciju ili političke ciljeve".
Lamya Kaddor, političarka Zelenih i osnivačica Liberalno-islamskog saveza, sumnja u to. Ona je za DW izjavila: "Više nije potpuno jasno je li IZH prvenstveno šijitsko vjersko okupljalište u Hamburgu ili više propagandni centar s vrlo problematičnim političkim utjecajem."
Za nju je pak ta razlika važna: „Vjerujem da se većina šijitskih muslimana u Njemačkoj čvrsto pridržava ustavnih normi. Ali ovdje se radi o formi organizacije i samom IZH-u kao, da tako kažem, produženoj ruci režima u Teheranu. Te dvije stvari se moraju odvojiti jedna od druge.”
Prije zatvaranja detaljno ispitati indicije
U svakom slučaju, zatvaranje IZH-a ne bi bilo tako jednostavno. Druga gradonačelnica Hamburga Katharina Fegebank iz Zelenih, kao i mnogi savezni političari, distancirala se od ovog centra, ali i ukazala na visoke zakonske prepreke za moguću zabranu njegovog djelovanja. Treba imati na umu da IZH pripada Schurai, Vijeću islamskih zajednica u Hamburgu. To vijeće u suradnji s gradskom upravom, između ostalog, pomaže i u organizaciji islamskog vjeronauka u školama. Zatvaranje bi utjecalo i na taj odbor i na njegov sastav.
Lamya Kaddor potvrđuje da je "kompleksno i teško" zatvoriti tu vjersku ustanovu, te da se prethodno sve mora ispitati. "Moja procjena je pak da definitivno postoji dovoljno indicija da se sada pokrene i provede ta istraga (...) Poznati su nam slučajevi špijunskih aktivnosti protiv Iranaca u egzilu koje su odatle dirigirane."
Mohamed Ale Hoseini tu istragu doživljava opuštenije: "Islamski centar Hamburg je već podnio žalbu Službi za zaštitu ustavnog poretka jer tu postoje sporne tvrdnje." On smatra da "previše nadobudni političari" ne žele čekati sudsku presudu, a iza zahtjeva za zatvaranjem IZH-a vidi "političku motivaciju". On zaključuje: "Problem nisu činjenice i veze koje IZH njeguje, već percepcija."
Sada će zadatak istrage biti utvrđivanje činjenica o IZH-u i njegovim vezama s Teheranom. Moguća procedura zabrane je u nadležnosti Saveznog ministarstva unutarnjih poslova i za to će vjerojatno trebati još nekoliko mjeseci.
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu