Kad će nastati stabilna vlada u Bugarskoj?

Socijaldemokrat Gernot Erler je zastupnik u Bundestagu i svojedobno je bio i državni tajnik u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova. Dobar je poznavatelj političkih prilika na istoku Europe: od 2014. je i povjerenik njemačke vlade za Rusiju, a predsjednik je i Njemačko-bugarskog foruma.

DW: Gospodine Erler, što očekujete od izbora u Bugarskoj 26. ožujka?

Gernot Erler: Veoma se nadam da će ti izbori stvoriti priliku formirati stabilnu vladu u Bugarskoj. Protekla vremena nisu bila dobra za bugarsku politiku, u posljednje tri godine su pale tri vlade i bilo je tri privremenih vlada. To je neka vrsta rekorda na Balkanu. Utoliko je važno da počne doba u kojem će izabrana vlada uspješno i vladati sve četiri godine.

Kakvu vladu u Sofiji bi željeli vidjeti?

Mislim da će i ovaj puta svakako morati nastati koalicija. Ako se pogledaju ispitivanja javnog mnijenja, trenutno je još uvijek pat između obje velike stranke: bugarskih socijaldemokrata BSP i konzervativne stranke GERB Boika Borisova koja je donedavno tvorila vladu. Već i to je izazov jer je i jedna i druga velika stranka već unaprijed odbila i mogućnost da zajednički stvore koaliciju. Tako se nameće pitanje: kako da se uopće onda stvori vlada? U demokraciji ne može postojati da neka stranka koja se smatra demokratskom uopće kaže: 'ne, koalicija niti u kojem slučaju'.

Naveliko se spekulira kojim putem će Bugarska krenuti u vanjskoj politici. Čuju se i tvrdnje o sve snažnijem utjecaju Moskve na politiku Bugarske. Što Vi očekujete?

Veseli me što je u Bugarskoj najviše pristaša Europske unije u čitavoj regiji. Vjerujem i da je Bugarska do sada imala koristi od pro-europske politike njihovih vlada. A to se svakako treba nastaviti. Bugarska je važan čimbenik stabilnosti u regiji i trudi se održati dobre odnose sa svim susjednim zemljama. Obzirom da u nekim drugim dijelovima zapadnog Balkana imamo i većih problema, može biti veoma važno kako će Bugarska nastupiti i koliko će biti sposobna djelovati da se i tamo nastavi i učvrsti ideja Europe.

Koji su najveći problemi za vladu u Sofiji?

Na žalost, oni su još uvijek isti: na prvom mjestu je borba protiv korupcije i organiziranog kriminala kao i nastavak reformi u pravosuđu. Istovremeno Bugarska mora povratiti povjerenje u tu zemlju, također i u gospodarskom smislu. Prošle godine su strana ulaganja u Bugarskoj smanjena za čak 60%. To znači da su europskom tržištu nedostaje povjerenja u tu zemlju. To tako vidi  bugarski gospodarski predstavnici i zato je veoma važno povratiti povjerenje.

Više političkih stranaka i političara u Bugarskoj uoči izbora se žale i na druge čimbenike: navodnu opasnost od izbjeglica, ali i Tursku se optužuje da se upliće u unutrašnje poslove.

Doista je činjenica da smo mogli primijetiti takvo uplitanje. Na primjer, veleposlanik Turske u Sofiji je nastupio na mitingu stranke turske manjine u Bugarskoj (stranke DOST) i koja je poznata po bliskosti Erdoganu i turskoj stranci AKP. Zato je turski veleposlanik s pravom bio pozvan na konzultacije jer Bugarska to smatra uplitanjem u unutrašnje stvari te zemlje. Mogu razumjeti stav Bugarske, osobito nakon što je Ankara dala posve jasne upute Turcima u Bugarskoj koga da biraju na ovim izborima. Mogu razumjeti da neka zemlja to ne može dozvoliti. Ali mnogo manje mogu razumjeti bugarske nacionaliste koji na granici pokušavaju spriječiti dolazak u zemlju onih građana Bugarske (većinom etničkih Turaka) koji su pobjegli iz socijalističke Bugarske još prije sloma 1989. To je naravno nezakonito.

Što se tiče izbjeglica, ta se tema uopće ne treba instrumentalizirati u izbornoj borbi. Trenutno je u Bugarskoj 4.500 izbjeglica i ako se usporedi sa drugim zemljama i obzirom na veličinu Bugarske, to je izazov sa kojim se može izaći na kraj. Ako pogledate putove kojima idu izbjeglice, Bugarska leži nešto po strani, također i od poznate Balkanske rute. Ali naravno da u Bugarskoj trebamo i stabilnu vladu i vladu sa kojom se na razuman način može dogovarati o problemu izbjeglica.

Ideja ujedinjene Europe u posljednje doba ima sve više kritičara, ne samo u toj regiji. Kako objašnjavate da je Bugarska još uvijek velika zagovornica Europske unije?

Bugarska se mora boriti. Kao predsjedatelj Njemačko-bugarskog foruma sam i osobno bio prisutan dok se Bugarska borila za pristup Uniji. Doduše, donesena je sretna odluka da Bugarska postane članica 1. siječnja 2007. ali time nisu prestali otpori. Zato su ugrađeni mehanizmi verifikacije o kooperaciji sa Europskom unijom jer se previše dugo čekalo na neka obećanja Bugarske. Taj mehanizam je još uvijek na snazi i dalje dobivamo godišnja izvješća o provedbi pojedinih koraka. Ali Bugarska je uvelike profitirala od pristupa. Oduvijek se osjećalo raspoloženje za Europu u Bugarskoj što je onda bio dobar temelj za članstvo u Uniji. Makar i u Bugarskoj ima manjih stranaka koji su protiv Europe, raduje što je većina građana Bugarske za Europu. A to danas nije samo po sebi razumljivo.