Bundestag za početak pregovora sa S. Makedonijom i Albanijom

Odluka o odobravanju početka pregovora Europske unije sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom izazvala je povremeno žustru raspravu među zastupnicima u njemačkom Bundestagu. Ta rasprava okončana je glasanjem na kojem je ogromna većina bila za – 476 članova parlamenta. Protiv je glasovalo 122 a 16  se suzdržalo.

Zagovornici prijedloga da se otpočnu pregovori, zastupnici vladajućih demokršćana (CDU/CSU) i socijaldemokrata (SPD) pozdravili su napredak Skopja, pri čemu su u više navrata isticali Sporazum iz Prespe s Grčkom kojim se riješio spor oko imena i reformski program vlade Sjeverne Makedonije.

Poslanik SPD-a Josip Juratović, koji je inače svojim obraćanjem i otvorio raspravu, izjavio je nakon glasanja za DW da se „vrlo veseli" zbog uspjeha Sjeverne Makedonije. „Svi smo se složili da se Sjeverna Makedonija više ne mora žrtvovati. Mislim da je ta zemlja uradila mnogo u posljednjih godinu, dvije, i naše simpatije su tu apsolutno na njezinoj strani", rekao je Juratović.

„Srce Europe"

Što se tiče dokumenta u kojem se navodi da će Bundestag pratiti ispunjavanje kriterija, Juratović objašnjava da to nisu nikakvi uvjeti, i da je isto to navedeno i u dokumentu prilikom glasanja za početak pregovora s Crnom Gorom i Srbijom.

„Čestitamo na postignutom i hvala svim demokratskim snagama u Sjevernoj Makedoniji koje su omogućile da se ovo ostvari", rekao je Juratović.

Zastupnik CDU-a Peter Beyer, ocijenio je da se odobravanjem početka pregovora šalje poruka nade svim mladima u obje države. „Drugi signal je onaj upućen trećim zemljama, poput Turske, Rusije, Kine ili Saudijske Arabije, koje ne žele približavanje Europskoj uniji zemalja ove regije. (...) Ona je u srcu Europe i u našem je velikom interesu da takve snažne signale pošaljemo Zapadnom Balkanu", rekao je Beyer.

Manuel Sarrazin, predstavnik Zelenih, kritizirao je vladu tijekom rasprave zbog postavljanja dodatnih uvjeta Albaniji. „Obje države su ispunile kriterije Europske unije i ona sada mora ispuniti svoje obećanje. Sjeverna Makedonija je sporazumom s Grčkom napisala povijest. Neće biti dobro ako pregovore odložimo. Mi imamo obavezu da obje države tretiramo pošteno, a naša neodlučnost škodi perspektivi regije", rekao je Sarrazin.

AfD i Ljevica protiv

Liberali (FPD) su najavili da će podržati određivanje datuma za početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom, ali su i zahtijevali da se pitanje Albanije vrati na dnevni red parlamenta tek nakon što Tirana ispuni dodatne uvjete. Njihov prijedlog je odbijen.

Zastupnici desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) isticali su da je približavanje Sjeverne Makedonije i Albanije Europskoj uniji za njih neprihvatljivo, i to su kasnije i pokazali prilikom glasovanja. Siegbert Droese iz AfD-a zato je predlagao da im se dodijeli status„privilegiranog partnerstva".

„Čemu ova žurba. (...) Europska unija uči na svojim greškama i te dvije zemlje moraju isprva ispuniti kriterije iz Kopenhagena. Dalji kriterij bio bi institucionalna stabilnost, a to nije slučaj, prije svega u Albaniji gdje oporba bojkotira parlament", rekao je Droese.

I poslanici Ljevice, stranke bivših istočnonjemačkih komunista, također su bili protiv, navodeći niz ideoloških razloga: od ulaska zapadnih koncerna u balkanske države, do nedostatka gospodarskih i socijalnih kriterija u pregovorima s EU-om. Na kraju svog govora, Andrej Hunko, zastupnik Ljevice, poručio je da bi balkanske zemlje trebalo ostaviti da grade bolje odnose s Rusijom.

Što će reći Francuska?

Odlukom Bundestaga otvara se put za početak pregovora. O tome će 15. oktobra najprije raspravljati ministri  vanjskih poslova zemalja članica EU-a, a potom i čelnici Unije na samitu koji se održava 17. listopada. Hoće tamo također biti dano zeleno svjetlo, prije svega ovisi od Francuske, ali i Nizozemske i Danske, najvećih kritičara odluke o početku pregovora. Francuski predsjednik Emmanuel Macron već dugo inzistira na tome da se prvo EU sama mora reformirati, prije nego što prihvati nove članice.