Izrael i Libanon: pageri, voki-toki pa otvoreni rat?

Najmanje dvadeset mrtvih i oko 450 ranjenih u nizu eksplozija voki-tokija - to je bilanca krvave srijede u Libanonu, nakon jednako krvavog utorka kada su eksplodirali pageri (dojavljivači). U srijedu je među stradalima bilo najmanje dvoje male djece. Prethodnog dana poginulo je najmanje 12 ljudi, a bilo je blizu tri tisuće ranjenih, od kojih su mnogi pripadnici šiitske paravojske Hezbolah. Među ranjenima je bio i iranski veleposlanik u Libanonu, Modžtaba Amani.

To je bilanca masovnih istovremenih eksplozija uređaja u različitim dijelovima Libanona. Hezbolah je koristio pagere, telekomunikacijske uređaje koji primaju poruke, jer je, za razliku od mobitela, kod njih nemoguće utvrditi lokaciju.

Prema medijskim izvješćima, pretpostavlja se da je Izrael neprimjetno zaustavio pošiljku pagera marke „Gold Apollo", napunio ih eksplozivom i vratio u redovnu upotrebu. Pageri su, baš kao i voki-tokiji, bili namijenjeni Hezbolahu, koji sada, jednako kao i Iran, optužuje Izraelza ove događaje.

Izraelska operacija?

Izrael do sada nije službeno preuzeo odgovornost za ove akcije, ali one su se dogodile u kontekstu sukoba u kojem se od 7. listopada prošle godine nalaze Izrael i Hezbolah. Tada je Hamas, koji je u EU, SAD-u i nekim drugim zemljama označen kao teroristička organizacija, upao na izraelski teritorij i ubio 1.200 ljudi te uzeo oko 250 talaca. Iz solidarnosti s Hamasom, Hezbolah je počeo s raketnim napadima na ciljeve na sjeveru Izraela. Potom je 60.000 Izraelaca napustilo mjesta u kojima su živjeli, a 110.000 ljudi pobjeglo je iz južnih dijelova Libanona.

Izraelski mediji smatraju da iza eksplozija pagera stoji Izrael. Dnevni list Haaretz piše da je odluka o aktiviranju eksploziva bila donešena kratko prije toga. Aavodno je bilo planirano eksplozije izvesti na početku većeg sukoba. Međutim, neki pripadnici Hezbolaha primijetili su da su pejdžeri prepravljeni, pa je izraelska strana donijela odluku da odmah eksplodiraju. Prema pisanju izraelskih novinara, pokazalo se da su Izraelci prodrli „duboko u operativne jedinice Hezbolaha i da su one teško oštećene“.

U tekstu u Haaretzu još se navodi: „To pojačava osjećaj nesigurnosti unutar organizacije i moglo bi u bliskoj budućnosti potkopati njezin zapovjedni i kontrolni sustav.“ Dan kasnije sve se ponovilo s voki-tokijima koji su, navodno, stigli Hezbolahu u isto vrijeme kao i pejdžeri, prije otprilike pet mjeseci.

Neuspjeh diplomacije

Gil Murciano, direktor izraelskog Instituta za regionalnu vanjsku politiku, kaže da je iz izraelske perspektive operacija izvedena jer diplomatski dogovor s Hezbolahom nije na vidiku. Doduše, pageri su aktivirani ranije nego što je bilo planirano. „Ali s obzirom na nerješeni sukob, koji će se vjerojatno proširiti, operacija bi trebala Hezbolahu staviti do znanja da Izrael sadašnju situaciju već smatra otvorenim ratom. A spremnost na eskalaciju dio je rata“, kaže Murciano.

„Ne radi se samo o tome da se iskoristi jedna operativna mogućnost. Izrael pokazuje da će poduzeti sve zamislive mjere kako bi ograničio borbenu moć Hezbolaha“, dodaje on.

Nešto slično je u srijedu nagovijestio izraelski ministar obrane Yoav Gallant, navodeći da se ratne operacije pomiču prema sjeveru. On je čestitao vojsci i službama, rekavši da su rezultati „impresivni", ali nije konkretno spominjao eksplozije u Libanonu.

U međuvremenu je izraelska vojska objavila da su tijekom noći izvedeni zračne napade na Hezbolahovu infrastrukturu i skladište oružja na jugu Libanona. Izraelske obrambene snage (IDF) priopćile su da je izraelsko ratno zrakoplovstvo pogodilo Hezbolahovu infrastrukturu na šest lokacija.

Osim toga, IDF je artiljerijskim napadima gađao „nekoliko područja" u južnom Libanonu, navela je vojska.

Novinar Ronnie Chatah, koji živi u Bejrutu i uređuje stranicu „The Beirut Banyan", kaže da nije jasno kako će reagirati Hezbolah, ali pretpostavlja da, unatoč civilnim žrtvama i velikoj patnji, neće biti odmazde velikih razmjera. „Nakon 7. listopada obje strane se suzdržavaju od ponavljanja scenarija iz srpnja 2006. (jednomjesečni rat Izraela i Hezbolaha) ili iz libanonskog rata 1982. godine“, kaže on. Zato bi se, smatra, rat zadržao unutar vojnih ciljeva. „Hezbolah neće učiniti ništa što bi moglo proširiti rat izvan toga.“

Uloga Sjedinjenih Država

Akcija je izvedena u trenutku kada je u regiju stigao Amos Hochstein, politički savjetnik američkog predsjednika Joea Bidena. U pokušaju da spriječi rat između Izraela i Hezbolaha, razgovarao je početkom tjedna s izraelskim predsjednikom Isaacom Herzogom, premijerom Benjaminom Netanjahuom i ministrom obrane Yoavom Gallantom. Namjera mu je bila uvjeriti izraelske političare da ne poduzimaju veće akcije protiv Hezbolaha, a potom i u Libanonu razgovarati s državnim vrhom, koji bi se onda, prema planu, trebao dogovoriti s Hezbolahom.

Očito gost iz Washingtona nije bio upućen u planove s pagerima. Međutim, izraelski ministar obrane Gallant obavijestio je svog američkog kolegu Lloyda Austina o napadu koji je kratko nakon toga uslijedio. Ipak Gil Murciano smatra da ova akcija ne opterećuje odnose Izraela i Sjedinjenih Država. „Amerikanci su izjavili da nisu bili obaviješteni o akciji. Njima je važno da budu posrednici u sukobu", kaže on.

No Washington u ovom slučaju ima problem jer im u Libanonu nedostaje partner kojem bi se mogli obratiti. „Nema predstavnika, političara koji bi bio u stanju okončati sukob na način koji bi koristio zemlji. Isto tako, nijedan od tih političara nije u stanju utjecati na Hezbolah da popusti. I obrnuto, čini mi se da Izrael ne uzima uvijek u obzir američke interese“, napominje Murciano.

Kako će se situacija dalje razvijati nitko ne zn a. No izraelski dnevni list Haaretz ne pokazuje previše optimizma: „Napad koji se pripisuje Izraelu otkrio je slabosti Hezbolaha i ponizio njegove vođe. Takva vrsta događaja na Bliskom istoku ne vodi mirnom kraju.“