Ograničene mogućnosti novog iranskog predsjednika

Nakon predsjedničkih izbora u Iranu nazire se promjena vanjske politike te zemlje. Novoizabrani predsjednik Hasan Rohani govori nakon neočekivanog trijumfa o "pobjedi umjerenosti nad ekstremizmom". Pobjeda umjerenog vjerskog službenika izazvala je oduševljenje ne samo među iranskim stanovništvom. I na međunarodnoj razini su porasle nade, osobito što se tiče iranskog atomskog programa.

U predizbornoj kampanji je Rohani obećao da će približavanjem Zapadu nastojati dovesti do ukidanja međunarodnih sankcija protiv Irana. To je, s obzirom na katastrofalno gospodarsko stanje, više nego potrebno.

Rohani ima jasan mandat i veliku odgovornost prema ljudima u svojoj zemlji koji su mu iskazali povjerenje, kao i prema svijetu, rekao je njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle. Povjerenica EU-a za vanjsku politiku Catherine Ashton izrazila je odlučnu spremnost na suradnju s Rohanijem kako bi se "brzo došlo do diplomatskog rješenja" prijepora oko atomskog programa.

Kolike su Rohanijeve mogućnosti?

Jesu li takva očekivanja Zapada realna? Iranski promatrači imaju različite odgovore. Iranski publicist Bahman Nirumand koji živi u Berlinu u razgovoru za Deutsche Welle polazi od toga da će Rohani u nastojanju da ostvari svoja predizborna obećanja naići na velik otpor.

To se odnosi prije svega na vjerskog vođu ajatolaha Hameneija i moćne paravojne postrojbe Revolucionarnu gardu (Pasdaran). Hamenei i Pasdaran su u proteklih osam godina pokazali da nisu spremni ni na kakve kompromise u vezi s atomskim programom.

Zadeg Cibakalam, politolog na Teheranskom sveučilištu, upozorava da nema razloga za preveliki optimizam. "Ne smijemo dopustiti da nas taj uspjeh zavara. Najvažnije institucije moći su i dalje u rukama konzervativaca. Ali, oni su dio moći izgubili u korist reformskih snaga", kaže ovaj politolog u razgovoru za DW.

Tvrdolinijaši trebaju nekoga kao Rohani

Kritičar režima, filmski redatelj Mohamad Nurizad, koji živi u Teheranu, smatra mogućim da ponovo bude stvoreno povjerenje između Irana i Zapada glede atomskog programa. Za to smatra potrebnim da se Iran otvori za međunarodne atomske kontrole, što opet zahtijeva određenu slogu između vjerskog vođe i novog predsjednika.

Nurizad, koji je do prije godinu i pol dana bio u zatvoru zbog kritičnih izjava, optimističan je da će Rohanijevim izborom pregovori o iranskom atomskom programu dobiti novi poticaj. "Ajatolah Hamenei i vođe Pasdarana vide da su zbog sve veće međunarodne izolacije dospjeli u slijepu ulicu. Zato su stvorili potrebne uvjete da im netko kao Rohani otvori nova vrata."

Na unutarnjopolitičkom području iransko stanovništvo očekuje promjene prema većim pravima i slobodama. Za vrijeme osmogodišnje vladavine Mahmuda Ahmadinedžada nije Iran samo gospodarski propadao. I političko i društveno ozračje postalo je represivnije.

Rohani se u predizbornoj kampanji izjasnio, među ostalim, za puštanje političkih zatvorenika koji su uhićeni nakon 2009. "Rohanijeva moć je u više od 18 milijuna glasova koje je dobio od Iranaca, oni žele promjene", kaže publicist Bahman Nirumand.

Uloga parlamenta

Na području unutarnje politike Rohani će imati određene mogućnosti djelovanja. On može pokušati na ključne pozicije u ministarstvima i središnjim institucijama kao što je Vijeće za nacionalnu sigurnost dovesti ljude koji mu odgovaraju.

Ali, problematična bi mogla biti suradnja predsjednika s parlamentom. On je "čvrsto u rukama protivnika i postoji opasnost da pristaše poraženog tvrdolinijaša Džalila i dalje djeluju destruktivno", smatra Walter Posch, stručnjak za Iran u berlinskoj Zakladi za znanost i politiku.

Ali, na kraju krajeva parlament će djelovati u smislu vjerskog vođe koji je, čini se, "razumio volju naroda, inače ne bi dopustio pobjedu Rohanija", kaže Posch.