Turska: Smrtnom kaznom do glasova

To da turski predsjednik Recep Tayyib Erdogan svoju funkciju predsjednika države često obavlja bez kompromisa i da je uvijek spreman na konfrontaciju, turska javnost je mogla redovno doživjeti u posljednjih 17 godina njegove vladavine. Ipak postoji jedan političar koji se u Turskoj čak više i od njega mogu dovesti u vezu s riječju "tvrdolinijaš": Riječ je o Devletu Bahceliju, predsjedniku ultranacionalne MHP, koja je koalicijski partner Erdoganove stranke AKP.

Čovjek, čije bi se ime moglo prevesti i s "državni", redovno naglašava svoj tradicionalni konzervativni stav i to spornim zahtjevima. Sada se u emocionalnom govoru u turskom parlamentu založio za ponovno uvođenje smrtne kazne. Ta kazna je 2004. godine izbrisana iz turskog kaznenog zakona.

Turski mediji navode da Bahceli prije svega želi pojačati efekt zastrašivanja zbog sve većeg broja slučajeva zlostavljanja žena i djece. Vodstvo MHP-a smatra da bi smrtna kazna bila izrečena u slučajevima "seksualne zloupotrebe djece", "zločina protiv seksualnog integriteta", ali i "nasilnog pokušaja rušenja ustavnog poretka".

"Prekid sa zapadnim svijetom"

Oporba je ovaj prijedlog kritizirala. "Ovo je samo pokušaj da se skrene pozornost s ekonomskih problema u zemlji", smatra Faik Öztrak, glasnogovornik najveće turske oporbene stranke CHP. Vodstvo pro-kurdske HDP je čak ustvrdilo da je jedna takva inicijativa isto što i "puč". Turski pravni stručnjaci upozoravaju da bi ponovno uvođenje smrtne kazne rezultiralo konačnim prekidom veza sa Zapadom. Prema mišljenju stručnjaka za ustavno pravo Ibrahima Kanoglua iz CHP-a, ponovno uvođenje smrtne kazne predstavlja i kršenje međunarodnog prava. On upućuje na to da je Turska članica Vijeća Europe još od 1949. godine i da je time povezana i s osnovnim pravnim normama Vijeća. Tu spada i Europska konvencija o ljudskim pravima koju je ratificirala i Turska koja u protokolima 6 i 13 predviđa potpuno ukidanje smrtne kazne.

Turska bi dakle morala povući svoj potpis kako bi uvela smrtnu kaznu, objašnjava Kaboglu. "Ako se to dogodi Turska će biti isključena iz Vijeća Europe", kaže on.Osim toga  bi, kako dalje navodi, u potpunosti prekinula s civilnim pravom zapadnog svijeta i njegovim najvećim dostignućem u području ljudskih prava a to je upravo ukidanje smrtne kazne.

Smrtna kazna samo uz ustavne amandmane

Za ponovno uvođenje smrtne kazne turska vlada bi morala otkloniti brojne prepreke i na unutarnjopolitičkom planu. Tako bi bila potrebna promjena Ustava i referendum. Tomu treba dodati  i da bi referendum mogao biti organiziran samo ako 360 parlamentaraca bude glasalo za njegovo održavanje. U ovom trenutku AKP i MHP imaju međutim samo 328 mjesta u turskoj Skupštini. Promjena Ustava bi dakle morala biti podržana glasovima iz drugih stranaka, ali u ovom trenutku je to isključeno

Ako turski predsjednik i njegova vlada krenu trnovitim putem održavanja referenduma unatoč unutarnjopolitičkim otporima to bi, prema mišljenju odvjetnika Turguta Kazana, značilo početak jednog vrlo mračnog vremena. Ako bi na referendumu dobila podrška onda se Vlada ne bi ustezala od primjene smrtne kazne protiv političkih protivnika, strahuje ovaj odvjetnik.

Nacionalizam kao pomoć na izborima

Činjenica je da turska vlada ipak ne ostavlja dojam da želi ići tako daleko. Naprotiv: Do sada se prema ovoj temi odnosila neuobičajeno diplomatski. Predsjednik Kluba zastupnika AKP-a Naci Bostanci podsjeća na to da je smrtna kazna ukinuta zahvaljujući nadstranačkom konsenzusu. Za ponovno uvođenje bi dakle, kako on kaže, bilo ponovo bio potreban nadstranački konsenzus, kao i društveni. Turski predsjednik Erdogan se za sada uopće nije izjasnio o zahtjevu koalicijskog partnera Bachcelija.