U BiH „jedni rade, drugi se čude“

"Ovo što ja radim, to je nešto normalno i tako bi trebali svi raditi, da bi napredovali. Nego, ja radim, a drugi se čude. Kažu, ti nešto radiš. Pa što vi radite? Treba riskirati!" - priča za Deutsche Welle Mladen Lazić, vlasnik poduzeća D.o.o "Mamex" iz Golog Brda pored Bijeljine.

Raditi da bi se napredovalo

Rođen je u Visokom gdje je, kaže, živio na trećem katu i nikada se nije bavio poljoprivredom. Rat ga je odveo u Europu, a potom doveo u Semberiju, odakle su mu korijeni. Sa suprugom Zoricom stvorio je poduzeće koje je od 2007. jedan od najvećih proizvođača, otkupljivača i izvoznika povrća iz BiH u zemlje EU-a. "U vrijeme kad svi kukaju, ja se ne mogu požaliti. Mi smo tako organizirani, a to sam naučio u inozemstvu i prenio sam to znanje u naše krajeve. Ne mogu da se načudim da netko ima dvjesto dunuma (20 hektara) zemlje i dođe na kraju godine, kaže, ja sam propao i traži pomoć od ministarstva poljoprivrede?!"

Do 2000. imali su 1.000 četvornih metara zemljišta, a danas gazduju na pet hektara (50.000 m2), od čega je polovica pod plastenicima. Sa stalno zaposlenih petnaest radnika i još toliko u sezoni, poduzeće proizvodi povrće deset mjeseci u godini. Planiraju usavršavanje plasteničke proizvodnje, izgradnju hladnjače i proširenje poslovnog prostora. Cilj je prerada voća i povrća i, naravno, izvoz gotovih proizvoda.

Razvijanje korak po korak

U BiH u posljednje vrijeme raste strah od smanjenja izvoza poljoprivrednih proizvoda u Hrvatsku. A i mnogi izvoznici hrane iz BiH još uvijek nisu spremni za propise EU-a. Đorđe Slavinjak, vlasnik i direktor poduzeća "Spektar drink d.o.o.“, ne očekuje velike probleme. Počeo je 1996. s proizvodnjom bezalkoholnih pića, a poduzeće danas zapošljava osamdeset radnika. Svoje proizvode izvoze na tri kontinenta.

"Razvijajući se korak po korak išli smo u branšu prerade voća i povrća, tako da smo sada najveći proizvođač marmelade i džemova sa prostora Bosne i Hercegovine, a vjerojatno i s prostora bivše Jugoslavije. Proizvodimo godišnje oko 1.500 tona marmelade i džema, a od toga je 70% za izvoz. Izvozimo na tržište EU-a, Engleske, Amerike, Australije i na prostor bivše Jugoslavije. Znači, ima nas svuda, na svim prostorima", objašnjava Slavinjak.

Očekuje da Hrvatska neće primjenjivati necarinske metode zaštite domaćeg tržišta. Misli na nepotrebne analize koje bi stvarale dodatne troškove poslovnim partnerima. Smatra da bi izvoznicima pomogli domaći certificirani laboratoriji čiji bi rezultati bili prihvaćeni izvan granica BiH. Prisjeća se negativnog iskustva iz Mađarske: "Tražili su provjeru EURO1 (podrijetlo proizvoda, op.a.) koja je trajala šest mjeseci. Poslije te provjere, umjesto da puste robu, oni su tražili odmah sutradan naknadnu provjeru EURO1, koja je opet trajala nekoliko mjeseci. Moj poslovni partner je 'pukao' na tom poslu. Nije bilo profita nego veliki troškovi i odustao je od bilo kakve daljnje suradnje s nama. To je naše iskustvo i nije sve tako sjajno."

Tradicija i EU-standardi

Prehrambena industrija "Sava Semberija" nastala je privatizacijom poduzeća za preradu voća i povrća osnovanog 1947. godine. Vlasnik Milorad Krstić poslovno iskustvo i kapital stekao je u Njemačkoj. Tijekom protekle tri godine osigurao je sve potrebne standarde u proizvodnji hrane. Direktorica Jagoda Krsmanović kaže da nemaju barijera u svojim izvoznim poslovima. Njihove proizvode prati uredna dokumentacija i sve potrebne analize.

"Što se tiče EU-a, mi već izvozimo. Od samog početka krenuli smo s izvozom za Njemačku. Ove godine smo, također, potpisali jedan veći ugovor i nemamo nikakvih problema što se tiče izvoza. Imamo sve potrebne standarde, ISO standard, HACCP, Halal-certifikat i u proceduri je uvođenje ICC standarda za pojedine kupce Europske unije", kaže direktorica Krsmanović. Ističe da poduzeće ima vlastiti laboratorij, suvremene strojeve i opremu, educirane radnike i redovitu provjeru ostvarenih standarda. Ali smatra i da uvijek može bolje: "Imamo dobru sirovinu na području Semberije, na području Bosne i Hercegovine i možemo dosta toga uraditi zajedno. I mi se trudimo da radimo što bolje, da imamo što bolje rezultate, da su naši radnici zadovoljni, naši kupci, naši dobavljači. Znači, kad je svo to zadovoljstvo ostvareno, onda smo i mi zadovoljni kao rukovodioci."