Utjecaj Brexita na njemačku privredu
12. prosinca 2020Od 1. siječnja za njemačke firme koje posluju s Velikom Britanijom dolaze nova vremena, ona bi mogla biti neugodna a samo poslovanje – skuplje. Početkom iduće godine, kako sad stvari stoje, prijeti takozvani „hard Brexit", izlazak Velike Britanije iz Europske unijebez reguliranih trgovinskih odnosa. U tom slučaju, ako ne bude sporazuma Bruxellesa i Londona, za poslovanje EU-a s otočkim tvrtkama bi vrijedila opća pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO) o razmjeni roba i usluga. A s obzirom na činjenicu da su tijekom britanskog članstva u Uniji trgovinski odnosi s kontinentalnim partnerima razvijali vrlo dobro, puno toga je u igri.
Ako uzmemo u obzir volumen kompletne trgovinske razmjene, a upravo to je prošle godine u okviru jedne studije analizirao institut Prognos, Njemačka iz Velike Britanije uvozi robe i usluge ukupne vrijednosti od 115 milijardi eura. Velika Britanija je važan trgovinski partner Njemačke, tvrdi i Institut za gospodarska istraživanja iz Hallea. Što se tiče njemačkog izvoza, Velika Britanija je peto najvažnije tržište za njemačke tvrtke. Na tablici zemalja iz kojih Njemačka najviše uvozi, Velika Britanija se nalazi na 11. mjestu.
"Sve u svemu s njemačkim izvozom na britanski otok je izravno ili neizravno povezano 460 tisuća radnih mjesta", bilancira Gabriel Felbermayr, šef Instituta za svjetsku privredu (IfW) iz Kiela. U slučaju Brexita bez dogovora s EU-om, procjenjuje on, „vjerojatno bi bio ugrožen opstanak četvrtine tih radnih mjesta".
Trgovinska razmjena već opala
U 2015., dakle godini uoči referenduma o Brexitu u Velikoj Britaniji, ta je zemlja zauzimala treće mjesto na listi najvažnijih izvoznih tržišta u Njemačkoj, odnosno bila je na devetom mjestu zemalja iz kojih se najviše uvozi.
(Pre)dugo vrijeme nesigurnosti i pregovora Londona i Bruxellesa koji su zapinjali, ne samo da je utjecalo na pad doze povjerenja, nego je sad moguće izmjeriti i sasvim konkretne učinke izlaska Britanaca iz Unije. „Trgovina s Ujedinjenim Kraljevstvom već je znatno opala posljednjih godina", kaže Felbermayr.
Stručnjaci Njemačkog statističkog ureda Destatis to definiraju ovako: „Trend opadanja njemačke trgovinske razmjene s Ujedinjenim Kraljevstvom od referenduma o Brexitu se nastavlja." Samo u prvom polugodištu prošle godine pad robne razmjene je iznosio 4,6% kod izvoza, odnosno 3,7% kod uvoza s „Otoka”.
Prilikom nešto detaljnije analize trgovinskih pokazatelja može se vidjeti koje su branše posebno važne u trgovinskoj razmjeni na relaciji Njemačka-Velika Britanija, odnosno koje su branše sad i najviše pogođene učincima Brexita. Iako se u javnosti puno pričalo o uvozu ribe, to ni izbliza nije najveći problem za Nijemce.
Gubitnici iz automobilske branše
Za najveći dio robne razmjene je bila i još uvijek je zaslužna automobilska industrija: oko 25% kompletnog trgovinskog volumena na obje strane ima nekakve veze s automobilima. I upravo u tom sektoru se uočava najveći pad prometa. Samo u prva dva kvartala posljednje godine on je iznosio devet posto – i kod uvoza i kod izvoza. Minus robne razmjene u odnosu na 2015. godinu porastao je u ovom segmentu u međuvremenu na 22,7 posto, tvrdi Destatis. Grupacija Blackrock koja upravlja fondovima u brojnim zemljama svijeta već je u 2019. za skoriju budućnost prognozirala negativan razvoj za njemačku automobilsku branšu zbog Brexita: „Ona je najveći potencijalni gubitnik”.
Brexit je osjetno pogodio i kemijsku industriju, drugi najvažniji sektor u bilateralnoj trgovinskoj razmjeni između Velike Britanije i Njemačke. Između 2015. i 2019. je izvoz opao za 10,4%, a uvoz za 1,7%.
Automobili i kemija, to su dvije branše u kojima je proizvodni proces globalno umrežen – i izvan nacionalnih granica. Stručnjaci Destatisa kažu da podaci upućuju na smanjenje volumena razmjene i „gašenje” nekih logističkih lanaca - te da bi to moglo prvenstveno naškoditi Velikoj Britaniji. Pretpostavlja se naime da bi Njemačka u okviru Europske unije mogla lakše pronaći alternativne načine distribucije robe – lakše nego što to očekuje Britance nakon Brexita bez dogovora s Unijom.
Učinak na cijene?
Farmaceutska industrija je dobar primjer na kojem se może demonstrirati koliko je kompletna slika složena i koji to sve različiti faktori utječu na trgovinu, odnosno kakve bi efekte mogao imati Brexit. Farmacija je također jedna od branši koje najviše doprinose trgovini Njemačke i Velike Britanije. Između 2015 i 2019 uvoz u Njemačku je porastao za 65%, ali je izvoz na „Otok” opao za oko 46%. Količina razmijenjene robe se neznatno promijenila. Odlučujući faktor su odigrale cijene i njihov razvoj. Britanska funta je u posljednje vrijeme osjetno devalvirala, to je takoreći sporedni efekt sage oko Brexita. Zbog toga je britanska roba u Njemačkoj postala jeftinija. A s druge strane je njemački izvoz u Britaniju – poskupio.
S obzirom na takav razvoj, odnosno mogući dodatni pad vrijednosti funte, koju očekuje kreditna agencija Euler Hermes, iznenađenje je koliko su zapravo njemački menadžeri opušteni. U protekloj godini samo 25% srednje velikih njemačkih tvrtki (koje igraju važnu ulogu u bilanci njemačkog izvoza) se pribojavalo „negativnih” ili „vrlo negativnih” posljedica nereguliranog Brexita. Oko 60% ispitanika u anketi KfW-a tada je reklo da ne očekuje značajnije posljedice.
"Pitanje sigurnosti"
Makroekonomisti ne dijele to mišljenje. Neregulirani Brexit bi njemački BDP za godinu-dvije nakon neuređenog izlaska Velike Britanije iz EU-a mogao koštati nekoliko desetaka postotnih bodova, prognozira Institut za gospodarska istraživanja iz Hallea. Šef IfW-a Felbermayr za list Frankfurter Rundschau ovih je dana rekao da polazi od toga da „bi neregulirani Brexit, s visokim trgovinskim barijerama na obje strane, dugoročno mogao njemačku nacionalnu ekonomiju koštati oko 20 milijardi eura".
U tu svotu su pribrojeni i njemački doprinosi u EU-blagajnu. Politički lideri u Berlinu taj će novac vjerojatno predstaviti kao smislene investicije – u jedinstvo Europe, koje će, kako se očekuje, pretrpjeti znatnu štetu zbog Brexita. Gideon Rachmann, britanski promatrač nedavno je u Financial Timesu zaključio: „Gledano iz ugla Berlina, pristanak na deal o Brexitu koji potkopava zajedničko tržište bio bi opasan i samouništavajući”. Obrana zajedničkog tržišta po njegovom mišljenju nije samo pitanje privrede, „već i pitanje sigurnosti”.
U obrazloženju takvog stava, Britanski je autor citirao jednog neimenovanog predstavnika njemačke vlade iz Berlina: „Ono što je zajedničko Moskvi, Pekingu i Washingtonu je to da bi svi oni vrlo rado unijeli raskol u Europu”.