Zašto u doba korone ima više krivolova?

Falco i Carlo su bili posve uzbuđeni kad su našli već trulo mrtvo truplo nekad ponosnog orla. To su psi tragači koji su u Mađarskoj našli posve novo zanimanje: tragaju za zlodjelima lovokradica. Ne traže samo ubijene zaštićene životinje, nego su se naučili tražiti i otrovne mamce koje su ostavile lovokradice ili otrovana jaja zaštićenih ptica. Na službi su kod mađarskih zaštitnika prirode, a u posljednje vrijeme doista imaju pune šape posla.

Sa jedne strane se moglo vidjeti kako je zaustavljanje gospodarstva zbog pandemije doveo i do oporavka divljih životinja. Ptice se više nisu trebale bojati zrakoplova, a čak i u gradove su došle divlje životinje koje smo mogli vidjeti samo u zoološkim vrtovima - srndaći i lisice, jedan jež je nesretno stradao u Frankopanskoj ulici u Zagrebu. Ali nisu baš svi ugodno iznenađeni tim povratkom prirode jer je u doba korone drastično porastao broj krivolova i ubijanja zaštićenih životinja.

Kod krivolova prvo pomislimo na lovce koji ustrijele neku životinju kako bi je stavili u svoj lonac. To nije baš pohvalno, ali i to je mnogo bolje nego ono što čine ove ubojice divljih životinja. Čak i lovokradice u Africi ubijaju nosoroge ili slonove jer prodaju njihove rogove ili kljove. Ali ove lovokradice ubijaju ili uništavaju gnijezda divljih životinja samo zato jer ih ne žele vidjeti žive.

Zašto se ubijaju te životinje?

Od toga nije pošteđena čak niti domovina ljubitelja i zaštitnika životinja, Velika Britanija: "Prema istraživanjima, u Engleskoj bi trebalo biti oko tristotinjak parova eja strnjarica (Circus cyaneus). No u stvari ima možda tek deset, petnaest parova. Razlog tome je ilegalni lov", kaže nam Mark Thomas iz britanskog Kraljevskog društva za zaštitu ptica. Jer takve ptice grabljivice neki smatraju prijetnjom za druge, čovjeku možda korisnije životinje kao što su fazani, tetrijebi ili divlji zečevi - makar i njih čovjek češće lovi tek iz razonode nego zato jer inače nema što za jesti.

A ne samo da se ubijaju odrasle ptice, nego su i njihova jaja veoma tražena u bizarnoj zabavi sakupljanja jaja divljih ptica. Sve u svemu nam i Mark Thomas može potvrditi kako je od početka pandemije značajno porastao broj krivičnih djela protiv divljih životinja. On i njegovi suradnici imaju toliko posla koliko nisu imali već najmanje 20 godina.

Vratimo se u Mađarsku: tamošnja organizacija Birdlife Hungary je objavila kako su od siječnja ove godine - što uz pomoć četveronožnih čuvara Falca i Carla, a što uz pomoć drugih suradnika - nađena trupla 77 divljih ptica, između ostalih i orla štekavca (Haliaeetus albicilla) i orla krstaša (Aquila heliaca). To je dvostruko više nego što se obično nalazilo u protekle četiri godine.

Nisu krivi "pravi" lovci

"Teško je reći zašto je više takvih slučajeva. Možda ljudi misle kako policija sad ima drugog posla nego se baviti takvim prekršajima", nagađa Marton Árvay iz mađarskog društva za zaštitu ptica. No i zaštitnici životinja su sve aktivniji i tu su im sve češće od pomoći i psi. Njima nije teško nanjušiti karbofuran, insekticid kojeg osobito često koriste i takve lovokradice. Slično je i u susjednoj Slovačkoj: i tamošnja organizacija zaštitnika ptica grabljivica se može pohvaliti kako je u proteklim godinama broj takvih prekršaja počeo padati. Ali sa koronom ih je opet mnogo više.

U Velikoj Britaniji se vodi velika rasprava, kako uopće stati na kraj takvom besmislenom ubijanju. Čuju se zahtjevi za još višim globama i čak zatvorskim kaznama za počinitelje. Neki traže posebne dozvole za lovišta u kojima bi se lovila samo uzgojena divljač. No tu su digli glas i lovci, žaleći se da ih se krivi za nešto sa čim nemaju nikakve veze.

A u tome ima istine, ne samo u Velikoj Britaniji nego i u Mađarskoj. To nam priznaje i Marton Árvay koji nam kaže kako je već bilo čitav niz projekata koje je poticala i Europska unija kao što su Helicon ili Pannon Eagle. Tu se tražila - i našla suradnja sa "pravim" lovcima. To je pomoglo podići svijest o zaštiti takvih životinja i doista se smanjio broj takvog krivolova.

"Tijesno smo surađivali sa udrugama lovaca kako bi proširili životni prostor za divlje životinje. Time smo htjeli osigurati dovoljno divljači za sve kako bi i sukoba bilo manje", kaže nam Árvay. "Većina legalnih lovaca u međuvremenu ima mnogo  više obzira prema pticama grabljivcima." No onda je došla korona - i očito su se u šumama pojavili neki drugačiji dvonožni grabežljivci.

Iz očaja po kavijar

Ne samo u šumama - korona je dovela do krivolova i u rijekama i jezerima. To se osobito vidi u Rumunjskoj, Bugarskoj ili Ukrajini, ali njihov motiv je jasniji nego jednostavno ubiti nekog orla. Jer oni su se okomili na jesetru, pradavno vodeno biće koje je manje poželjna zbog mesa koliko zbog ikre - jer to je "pravi" kavijar. Ne tako davno je i jesetre bilo mnogo, ali što zbog regulacije rijeka, što zbog prevelikog ulova danas ima jedva jedan postotak jesetre u odnosu na stanje prije stotinjak godina.

Zato su gotovo sve vrste jesetre zaštićene životinje, ali nam i tu Jutta Jahrl iz organizacije WWF svjedoči kako je u doba korone opet sve češći lov na tu vrstu ribe: "Na žalost su mnogi zbog korona virusa izgubili posao u toj regiji i već iz očaja su krenuli u lov na jesetre", kaže nam ova zaštitnica životinja. "Jer kavijar je luksuzni proizvod i uvijek će se naći oni koji će ga skupo platiti."

No ona se nada kako će se vraćanjem u normalnost smanjiti i broj lovokradica. U svakom slučaju, lov na lovokradice nikad nije prestao - s koronom ili bez nje.